Video
“Da li je realno da raspon između koeficijenata na Univerzitetu i onih u prosvjeti bude ovoliki. Niko ne kaže da univerzitetskim profesorima i ljekarima uvećanje ne treba da bude u ovolikom iznosu, ali se mora u određenom iznosu uvećati i koeficijenti profesorima u osnovnom i srednjem obrazovanju. Kada je obrazovanje u pitanju, nije dobro da jedar dio obrazovnog sistema bude izdvojen i predložen za uvećanje zarada, a ne obrazovni sistem u cjelini”, navela je ona.
Ovakvim prijedlogom zakona, smatra Vukčević, ulazi se u rizik da se naruše odnosi između zaposlenih u djelatnostima u javnom sektoru.
Isto tako „nije dobro praviti veliki raspon između pojedinih zanimanja jer i to može izazvati ogromni poremećaj u sistemu i dovesti do socijalne nejednakosti”.
Kaže da ih raduje podrška ministarke Bratić da, kao i u zdravstvu, i u prosvjeti treba uvećati zarade.
“Nadamo se da će i Vlada, u cjelini, imati razumijevanja i realizovati očekivanja zaposlenih u prosvjeti”,istakla je Vukčević.
Poručuje da je prosvjeta uvijek podržavala uvećanje zarada bilo koja djelatnost da je u pitanju. Tako se, kaže profesorica, odnijela i prema ovom najavljenom uvećanju zarada univerzitetskim profesorima i zaposlenima u zdravstvu.
Preporučeno
“Jeste, prvi put se dešava da se zaposlenima u pojedinim djelatnostima iz javnog sektora uvećavaju zarade, a ne i ostalim. Da li je predloženo uvećanje zarada u zdravstvu i na Univerzitetu, na način kako je predloženo, dobro i prihvatljivo za prosvjetu? Ako se država odlučila da uvećanje zarada ide kroz Zakon o dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, a ne kroz kolektivno pregovaranje, onda je i logično da prosvjeta, kao i sve druge djelatnosti javnog sektora bude dio ovog zakona”, zaključuje Vukčević.
