Video
Na pitanje kako komentariše ocjenu Evropske komisije u nacrtu non pejper dokumenta, da parlament nije mogao obezbijediti potrebnu dvotrećinsku većinu za važna imenovanja u pravosuđu i da ključne funkcije u crnogorskom sistemu popunjavaju vršioci dužnosti, Raonić je izjavio da je to poraz za ukupno društvo.
“Odustali smo od komunikacije i dijaloga, pronašli komfor u radikalnim pozicijama i kao rezultat toga zaustavili demokratsku tranziciju, integracije i funkcionisanje institucija. Odgovornost za izlazak iz ovog stanja je na objema stranama, koje moraju da shvate da do dijaloga mora doći i da njegovo odlaganje samo dovodi do veće cijene koju će oni, ali i društvo morati da plati”, kazao je Raonić.
Evropska komisija je u nacrtu non pejper dokumenta o stanju u poglavljima 23 i 24, iskazala zabrinutost zbog imenovanja visokih funkcionera u crnogorskom pravosuđu, ukazujući da pravni okvir kojim se garantuje nezavisnost pravosuđa postoji, ali da se pravosuđe i tužilaštvo još percipiraju kao ranjivi na političko uplitanje.
„Između 2019. i početka 2020. godine Sudski savjet je ponovo imenovao (ukupno) sedam predsjednika sudova, uključujući i predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, na treći mandat, što izaziva zabrinutost zbog načina na koji Sudski savjet tumači Ustav i zakone“, navedeno je u non pejperu, ukazujući na izbor „predsjedavajućeg sudije“ umjesto predsjednika Ustavnog suda iako pravni okvir ne predviđa takvu kategoriju.
“Ovo je jasna poruka šta mora da se uradi, da bi napravili još jedan korak u integracijama. Svojim, diplomatskim i birokratskim rečnikom, saopšteno nam je da nijedan zvaničnik sudske, ali i ostalih vlasti, ne smije da bude imenovan više od dva puta. A mi imamo situaciju da je neko i po osam puta imenovan za predsjednika suda. To nije prirodno, ustavno i ne shvatam da ove stvari mora da nam saopšti EK da bi ih uvidjeli”, dodao je Raonić.
On je komentarisao i stav EK da određeni sudski postupci i više odlaganja ročišta i dalje sprečavaju donošenje presuda u slučajevima organizovanog kriminala. Te da konačne presude na osnovu sporazuma o priznanju krivice i dalje ostaju norma, što dovodi do blažih kazni.
Preporučeno
“To je takođe još jedna od manjkavosti unutar sudskog sistema, na koje smo ukazivali. Zadnjih godina jesu napravljeni pomaci, neki čak i krupni, ali oni ne smiju biti razlog za samodovoljnost, već moraju biti putokaz kako dalje. Pravosuđe ne smije zaboraviti i društveni aspekt kazne, pa u slučajevima koje nas višestruko opterećuju, to su ona krivična djela iz oblasti korupcije i organizovanog kriminala, ne treba ići linijom manjeg otpora, već se potruditi, spremiti kvalitetne dokaze i doći do maksimalnih kazni, a izbjegavati sporazumno priznanje krivice, jer je ovo pošast, koja će samo na taj način biti riješena”, zaključio je Raonić.
