Video
Ona je za sajt www.covidodgovor.me rekla da je emocija straha očekivana reakcija na doživljaj opasnosti, koja u slučaju pandemije faktički postoji.
“Poželjno je obratiti pažnju na jedan od aktuelno proširenih strahova, a to je strah od vakcinacije. Ovaj strah najčešće nastaje kao strah od nepoznatog, jer ukoliko je osobi nepoznato koje su i kakve vakcine koje se nude, kakvo je njihovo dejstvo, propratne pojave i slično, moguće je da tu neizvjesnost doživi kao potencijalnu opasnost”, pojasnila je Raspopović.
Prema njenim riječima, do formiranja predrasuda dolazi kada se unaprijed donosi mišljenje ili sud o nečemu što se ne poznaje dovoljno dobro.
Predrasuda, pa tako i predrasuda prema vakcinaciji, presdtavlja stav zasnovan na nedokazanim tvrdnjama ili lažnim autoritetima (svi smo čuli glasine o uticaju vakcine na plodnost, zar ne?)”, kazala je Raspopović.
Ukoliko uz strah od vakcinacije osoba ne posjeduje relevantne informacije o vakcinama, a pritom nema povjerenja u stručne i institucionalne autoritete, javlja se otpor prema imunizaciji.
Raspopović je dodala da to rezultira jasnim protivljenjem vakcinaciji, traženjem argumenata koji bi potvrdili takav stav i nerijetko motivisanjem drugih da se pridruže negativnom stavu prema vakcinama.
Pored ovoga, dolazimo do situacije da odziv na vakcinaciju uveliko biva pod uticajem infodemije, tj. prevelike količine informacija, od kojih su neke tačne, a neke ne, što ljudima otežava procjenu valjanosti različitih izvora informisanja i pronalaženje pouzdanih indikacija kada su im potrebne. Infodemija, dakle, dodatno otežava donošenje odluke o vakcinaciji, čak i kod onih osoba koje ne posjeduju strah i predrasude, niti su u otporu”, ocijenila je Raspopović.
Zbog svih navedenih problema, kako je kazala, od ključne važnosti je da stručnjaci adekvatno informišu javnost i da komunikacija bude jasna i zasnovana na naučnim dokazima.
Istovremeno, poželjno je planirati poruke koje se žele poslati, imajući u vidu potrebe, snage i različite životne uslove primalaca poruke.
„Tu je veoma značajano uvažavanje neizvjesnosti koje osobe doživljavaju od početka pandemije do danas. Kada je u pitanju strah od mogućih propratnih pojava kod vakcinacije, tu je bitno govoriti o tome koje su zaista moguće propratne pojave, ali i naglasiti da je rizik od bolesti veći od rizika od vakcine“, navela je Raspopović.
Prema njenim riječima, neophodno je nedvosmisleno argumentovati potrebu za vakcinama i njihovu opravdanost i vrijednost, kao i značaj sticanja kolektivnog imuniteta i ostale dugoročne benefite.
Raspopović je dodala da odluka o primanju vakcine treba da bude zasnovana na odgovarajućim informacijama koje će obezbijediti stručna javnost posredsvom medija i šire zajednice.
Preporučeno
„Uz to je poželjno učiniti dostupnim neki vid komunikacije između građanstva i struke, sa ciljem razrješavanja nedoumica i argumentacije stavova“, zaključila je ona.
