Video
Ističe da je sada siguran da niko neće govoriti da je to lak posao sa par časova dnevno i tri mjeseca godišnjeg odmora.
S obzirom na veoma nepogodnu zdravstvenu situaciju, kao i nemogućnost da predvidimo koliko može trajati epidemija korone, da li je crnogorski obrazovni sistem spreman da se naredna školska godina započne onlajn predavanjima?
Crnogorski obrazovni sistem se nada redovnom početku godine, a spreman je za svaki scenario. Naime, u prvom kriznom periodu, u kome smo bili mnogo nespremniji na ono što nas čeka nego sada, pokazali smo da u svega nedjelju dana možemo da napravimo sasvim solidno premošćavanje.Dodaću i da smo u par nedjelja sproveli ne samo #UčiDoma, već i organizovali nevjerovatan e-upis na tri nivoa obrazovanja: vrtići, osnovne škole i srednje škole. A kako smo, za svega par nedjelja, postavili te platforme, dovoljno govori i činjenica da je u vrtiće upisano preko 23.000 djece bez ikakvih većih problema. Upis u osnovne škole za oko 7.000 prvaka takođe je protekao odlično, kao i prvi rok upisa u srednje škole za oko 7.000 polumaturanata. Što znači da, u svakoj eventualnoj novoj situaciji, do koje, nadam se, ipak neće doći, imamo i znanje i infrastrukturu. Ili, da budem još precizniji: imamo plan podrške za loš scenario, ali se spremamo za dobar.
Kako ocjenjujete dosadašnji učinak projekta “Uči doma“. Da li je ovim projektom nastavljen kontinuitet kvalitetnog nastavnog procesa?
Čini mi se da svi zaboravljaju da je #UčiDoma urađen za sedam dana, kao odgovor na krizu. A činjenica da svi to zaboravljaju i gledaju ga kao unapređenje sistema, dovoljno govori o tome koliko je kvalitetan on bio: preko svih očekivanja, kada uzmemo u obzir okolnosti i vrijeme u kome je pripreman.
Dakle, nijesmo pripremali #UčiDoma mjesecima i godinama, već nekoliko dana, u namjeri da održimo sistem i pomognemo mu da “preživi“, a dobili smo nešto za što imamo konstantne zahtjeve da se u nekom obliku nastavi, paralelno sa naravno redovnim školovanjem. Da ne govorimo o tome da smo bez ikakvih problema uspjeli da održimo i maturske i polumaturske ispite, iako je i tu bilo rezervi.
Kad uzmete u obzir i iskustva mnogih drugih država u ovim potpuno novim okolnostima, zaiste nemamo čime da budemo nezadovoljni, a mi jesmo vrlo samokritični. Pokazalo se da sistem nije ni trom niti nevoljan za promjene. Pokazalo se da se u rekordnim rokovima možemo organizovati. Pokazao se takođe kvalitet rada prosvjetara. Konkretno: Za nedjelju dana je uspostavljena #UčiDoma platforma za učenje na daljinu sa oko 1.700 snimljenih predavanja iz 17 predmeta na tri kanala, u čijem snimanju je učestvovalo oko 200 nastavnika iz 35 škola. Preko 80 odsto građana gledalo je #UčiDoma sadržaje. Otvoren je i vebsajt sa oko 400.000 posjeta, Jutjub kanal sa tri miliona pregleda, i aplikacija #UčiDoma sa svim materijalima sa oko 10.000 preuzimanja. Većina roditelja, prema istraživanju IPSOS-a i UNICEF-a, zadovoljna je kako su škole i vrtići reagovali na krizu. Oko 75 odsto srednjoškolaca cijeni da su #UčiDoma predavanja izuzetno korisna, dok 87 odsto srednjoškolaca cijeni da su nastavnici bili zainteresovani za korišćenje #UčiDoma materijala. Unija srednjoškolaca je podržala #UčiDoma projekat. Što je definicija uspješnog kriznog projekta, ako ne podaci gore?
Epidemija kovida-19 je bila veoma izazovna za sve crnogorske građane. Crnogorski nastavnici su prvi put morali pripremiti i snimiti sate i sate edukativnog materijala kako ne bi trpio obrazovni proces. Dokazali su da su spremno savladali ovaj izazov. Možemo li u budućnosti očekivati poboljšanje materijalnog statusa prosvjetnih radnika?
Prosvjetni radnici su jedni od heroja krize sa korona virusom. U to valjda, više niko ne sumnja. Ostavljati svoje porodice u jeku epidemije da biste se izložili sudu javnosti i učinili sve što je do vas, je, bez pretjerivanja, podvig. I ne samo to. Oni su, ovim projektom i komunikacijom na daljinu sa đacima, po prvi put zapravo iznijeli na vidjelo i roditeljima i čitavoj javnosti obim i značaj svog posla. Sada, siguran sam, niko neće govoriti da je to lak posao sa par časova dnevno i tri mjeseca godišnjeg odmora.
Nama, u Ministarstvu prosvjete, nije bio potreban ovaj projekat da bismo to shvatili. Znate i sami da su od ove godine povećane plate prosvjetnim radnicima, u okviru realnih mogućnosti. Znate isto tako da je uspostavljen Fond za kvalitet i talente sa značajnim finansijskim nagradama, od kojih skoro pola ide u ruke nastavnika. Upoznati ste i sa činjenicom da smo, otkad sam došao na čelo prosvjete, konstantno povećavali izdvajanja za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti kroz zadrugu ,,Solidarno“, pa smo sa 450.000 eura godišnje, sad došli na 700.000 godišnje. Prosvjeta je veliki sistem sa skoro 14.000 zaposlenih, a mi uvijek insistiramo na sistemskim rješenjima. Ona su bolja, kvalitetnija, ali i, uzevši u obzir broj zaposlenih, imaju veće implikacije na budžet. Ipak, i pored toga, uvijek smo uspjevali da napravimo novi korak naprijed kada je riječ o njihovom statusu, a tako će biti i ubuduće, tu nema sumnje.
U kojoj su fazi planovi u vezi sa digitalizacijom i što ona tačno podrazumijeva?
Uvijek na početku volim da istaknem da je digitalizacija sve suprotno od pasivizacije djece. Ministarstvo prosvjete nije toliko površno da djecu ostavi pred računarima i to nazove digitalizacijom. Digitalizacija je zapravo proces buđenja njihove mašte i kreativnosti kroz bolje i interesantnije predstavljanje gradiva. Dakle, ne smijemo imati pogrešanu percepciju digitalnog. Od digitalnog možemo da napravimo nešto u što će naša djeca bježati, a na što mi nećemo imati nikakav uticaj, ili pak nešto gdje ćemo ih spremni dočekati na način što ih nećemo pustiti da sami lutaju cyber-prostorom, već ćemo u njemu ponuditi znanje, na njima blizak način.
Digitalizacija, kako je mi planiramo, ide u pravcu stavljanja tačke na puko reproduktivno učenje, a u fokus stavlja istinsko razumijevanje materije. Da budem precizan: ne može biti isto kad djetetu kažete da nauči kako se iz sjemena razvija biljka, i kad , pored teorijskog dijela, pred sobom dobije potpuno realnu simulaciju procesa, sa preciznim objašnjenjima. Isto tako, biće mu teško da percipira ulogu i način funkcionisanja centralnog nervnog sistema, a da to jasno i tačno ne vizuelizuje. To je ono o čemu govorimo kad pominjemo digitalizaciju.
Dakle, digitalni udžbenici će biti besplatna dopuna osnovnoj literaturi, ne naravno i njena zamjena, koja će omogućiti djeci da razumiju, a ne samo reprodukuju. Anesteziranje djece od stvaralačkih i kreativnih nagona, koji su produkt istinskog razumijevanja neke materije, zaista je zločin. To nećemo dozvoliti, jer se obrazovanjem bavimo suštinski, a ne formalno. Zato, kad sve svedemo, drago mi je da mogu da vam saopštim da smo već uradili dio digitalnih užbenika, te da ćemo ih, zajedno sa kompletnim konceptom, ubrzo, u narednih nedjelju-dvije, predstaviti javnosti.
Pritom, nije zanemarljiva ni činjenica da se čitava priča u vezi sa digitalnim udžbenicima isplanirala i sprovodi se u saradnji sa M:tel-om i sa najvećim svjetskim i evropskim izdavačkim kućama Klett, Natonal Geographic, BBC, Discovery, sa nula eura troška iz državnog budžeta. Osim naravno za samo infrastrukturno opremanje škola kojim će dočekati digitalne udžbenike, a koje je samo po sebi značajna investicija.
Skoro četiri godine ste na čelu ovog resora. Jeste li zadovoljni postignutim, je li moglo više?
Preporučeno
Ja sam realan i samokritičan čovjek. Osim toga, volim da govorim samo o onome što znam. Upravo zato konačan sud ostavljam naravno građanima, a ja volim ne da dajem sud o rezultatima, već o uloženom trudu i kažem: radili smo najbolje i najviše što smo mogli i ja i čitav tim u Ministarstvu prosvjete. A sama činjenica da smo dali svoj maksimum, je, rekao bih, vrijedna sama po sebi.
