Šehović o zaduženju: Ishitrena i netransparentna odluka spasilaca sa neizvjesnim posljedicama

Zaduživanje samo po sebi, ističe Šehović, nije problem.

“Ipak, jeste onda kada neko ko je navodno došao da nas spasi od prevelikog zaduživanja prethodne vlasti, u prvoj nedjelji svog mandata, krijući, zaduži državu ni manje ni više nego 750 miliona, po nešto gorim uslovima od prethodnih. Onda tu krucijalnu vijest zvanično plasira nezvanično putem jednog medija, da bi se naknadno na Tviteru, sa izvjesnog profila pod imenom Miki Spajić, ministar finansija pohvalio se da je to “spas” za ekonomiju”, kazao je Šehović u intervjuu za Dnevne novine.

Sve to, na moju iskrenu i veliku žalost, dodaje Šehović, ukazuje da spasilački kapaciteti naših “spasilaca” počinju i završavaju se zaduživanjem, a samim tim ukazuju i na potpuno odsustvo ozbiljnije ekonomske vizije.

SD se inače pridružila svim poslaničkim klubovima u zahtjevu da im se dostavi dokumentacija o emitovanju obveznica.

Vlada se u trećem radnom danu mandata zadužila 750 miliona bez ikakvih najava. Šta mislite o tom potezu, posebno sa aspekta transparentnosti, ali i visine zaduženja?

ŠEHOVIĆ: Odluka novog ministra finansija, da u trećem danu svog mandata, bez ikakve javne najave o potrebi ovolikog zaduženja, niti njegove niti mandatara koji je prije svega nekoliko dana u Skupštini predstavljao Program rada svoje vlade, ali i bez ikakvih relevantnih podataka kako je koliko do juče premijer Krivokapić tvrdio, predstavlja ne samo netransparentan, nego i neodgovoran čin, u ovom više nego izazovnom vremenu.

Tako će nova “oslobodilačka” Vlada, kako za sebe voli da kaže, vrlo moguće ući u istoriju tako što se u prvoj nedjelji svog mandata zadužila cijelih 750 miliona, skoro četvrtinu ukupnog duga Crne Gore. Ali i po tome što su građani o najvećem zaduženju u našoj novijoj istoriji, bili obaviješteni nezvanično, preko jednog medija. A da stvar bude još gora, takvu vijest je onda naknadno potvrdio mlađani ministar finansija na Tviteru. Sa izvjesnog Tviter profila pod imenom Miki Spajić. Dakle, građani su o zaduženju od 750 miliona eura prvi put zvanično obaviješteni “nezvanično”!

Osim toga, ovakav ishitren i nedovoljno proimišljen potez pokazuje i potpuno odustvo bilo kakve ozbiljnije vizije razvoja naše ekonomije, pravca u kojem će se strukturne reforme realizovati, kao i snaženja makroekonomske stabilnosti, te fiskalne i finansijske pozicije naše zemlje.

Na internetu kruži šala da se nova vlast za tri dana zadužila 750 miliona, a bivša za 30 godina četiri milijarde. Da li to odgovara realnosti?

ŠEHOVIĆ: I sad je sasvim jasno da je sintagma “spržena ekonomija” u ekspozeu premijera, za kojom je posegao iako pretpostavljam da jako dobro zna da Crna Gora ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći u odnosu na sve zemlje regiona, da je isti od 2016. do 2019. godine porastao za cijelih 25 odsto, te da je poboljšana fiskalna pozicija i ojačana kreditna sposobnost zemlje u pred COVID periodu, uz ulaganja u izgradnju infrastrukture u poslednje tri godine od čak jedne milijarde eura, zapravo izgovor i nevješto opravdanje za ovakve ishitrene ekonomske odluke sa krajnje neizvjesnim posljedicama.

Ministar finansija Milojko Spajić je komentarišući zaduživanje kazao da su spriječena “masivna otpuštanja”. Šta kao doktor ekonomskih nauka mislite o tome?

ŠEHOVIĆ: Ne morate biti doktor ekonomskih nauka da biste shvatili da ni premijer ni ministar finansija, osim maglovite najave o potrebi zaduženja, nemaju ni plana niti ideje kako da dodatno “reformišu”, “oporave” i “spasu” našu ekonomiju, jer je sada više nego očigledno da spasilački kapaciteti naših spasitelja počiunju i završavaju se zaduživanjem!

Da je tako, potvrdio je i ministar Spajić, koji je to ekspresno zaduženje na društvenim mrežama nazvao ni manje ni više nego spasenjem ekonomije, koje otprilike izgleda ovako: podigli su kredit od 750 miliona, sa “vrlo dobrim” uslovima i kamatom od 2,9 odsto, kako bi tim “povoljnim” kreditom vratili nepovoljnije kredite prethodne vlasti sa “velikom” kamatom od 2,55 odsto. Dakle, umjesto ekspertskog objašnjenja zasnovanog na činjenicama, dobili smo populizam. I to sa adrese na kojoj mu nije mjesto i gdje se to najmanje očekuje.

Umjesto toga, nova Vlada sa sve ministrom finansija je morala biti korektna pa kazati da je prethodna vlada značajno poboljšala položaj Crne Gore na međunarodnom tržištu, jer je realizovala dvije emisije euroobveznica, kojima je uspjela da sa kamatne stope od 5,75 odsto koliko je ona iznosila 2016. godine, za svega tri godine spusti kamatu u sljedećoj emisiji na 2,55 odsto uz period dospjeća od 10 godina, što su najpovoljniji uslovi ikad ostvareni na međunarodnom finansijskom tržištu do sada. Te da je najnovije zaduženje nepovoljnije od prethodnog realizovanog od strane naše 41. Vlade, i značajno nepovoljnije od uslova koje su nedavno dobijale neke zemlje regiona.

Doktorirali ste na temu “Koordinacija monetarne i fiskalne politike u savremenim tržišnim privredama”. Bili ste svojevremeno potpredsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Kako vam se čini nova ekonomska politika Vlade i da li je uopšte imaju?Kako će biti koncipiran budžet? Zašto u ekspozeu premijera nema govora o prihodnoj strani budžeta i poreskoj politici?

ŠEHOVIĆ: Problem je u tome što mi već puna tri mjeseca od nove vladajuće većine, odnosno od premijera i njegovih ministara, nijesmo čuli niti jedan jedini iole ozbiljan predlog koji bi se odnosio na bilo koje ekonomsko pitanje od kojeg bi građani imali neki benefit. Tako nijesmo čuli ni slova o načinu povećanja javnih prihoda, koje je prethodna vlada inače povećala za cijelih 350 miliona eura ili 20 odsto od 20172019. godine, poreskom dugu koji je i dalje neopravdano visok, ali koji je prethodna Vlada smanjila za preko 200 miliona ili cijelih 30 odsto, dodatnom poreskom rasterećenju privrede, iako je za vrijeme našeg mandata u Vladi napravljen veliki iskorak jer je smanjeno poresko opterećenje rada obaranjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva odsto i ukinut krizni porez.

Nijesmo vidjeli nikakve predloge za povećanje priliva stranih direktnih investicija, što bi bilo veoma korisno, iako je u mandatu prethodne Vlade priliv SDI povećan za 13 odsto ili oko 100 miliona eura. Umjesto toga, čuli smo da je ključna mjera uspjeha nove vlade obezbjeđivanje redovnosti plata, penzija i socijalnih davanja. Ako je to mjera uspjeha, šta bismo onda mogli da kažemo za našu, 41. Vladu, koja je uz fiskalnu konsolidaciju koju je uspješno sprovodila, uspjela ne samo da održi pomenutu redovnost, nego i da poveća minimalnu cijenu rada za 15 odsto, ali i zarade u prosvjeti i zdravstvu, što predstavlja jedno od najvećih povećanja u posljednje vrijeme za tu kategoriju zaposlenih.

Predali ste dužnost novoj ministarki Bratić. Kakav je prvi Vaš utisak o njoj, budući da ona ima katastrofalan imidž u procrnogorskoj javnosti?

ŠEHOVIĆ: Na samom početku moram da kažem da sam ponosan na ono što su ljudi sa kojima sam sarađivao ostvarili za prethodne četiri godine. To su profesionalnci koji su na svojim leđima iznijeli Fond za kvalitet i talente sa pola miliona eura nagrada godišnje, #UciDoma projekat koji je pripremljen u prvom talasu epidemije za nedjelju dana, reformske iskorake poput besplatnih i osnovnih i magistarskih studija, te nebrojene infrastrukturne projekte i obezbijeđenim rekordnim iznosom novca za te namjene, što predstavlja najveće izdvajanje za obrazovnu infrastrukturu ikada.

Kao ozbiljan čovjek, ne dajem olako sudove niti predviđanja, ali mogu reći da smo gospođa Bratić i ja imali jedan ali koristan sastanak, na kome sam joj i zvanično predao dužnost, uz uvjerenje da će se tekući problemi nastaviti rješavati, ali i da će se dobre i velike stvari koje su urađene nastaviti. Zaista želim da vjerujem u želju novog menadžmenta Ministarstva da ide naprijed, ali isto tako i da bez sujete prihvati ranije velike iskorake, umjesto da pravi prislni otklon od njih samo zato što su bili dio agende prethodne vlasti. Nadam se i vjerujem da će tako biti i u ovom slučaju, i budući da nikad nijesam niti mogu biti ličan kada govorimo o državnim stvarima, iskreno želim sve najbolje u radu, jer i ovoj državi i svim njenim građanima ne mogu željeti ništa do prosperitet, mir i blagostanje.