,,Iza ovog kordona nalazi se jedan dio očigledno zabranjenog grada Beograda. Nalazi se zgrada BIA. U toj zgradi u aprilu mjesecu ove godine neko je smislio rečenicu, ovjerio je pečatom i poslao na državnu granicu Srbije i Crne Gore koja glasi: ‘Helena Strugar je bezbjednosna prijetnja za Srbiju'”, rekao je na protestu profesor Pravnog fakulteta Goran Dajović.
Heleni razlog nije potnat.,,Do dana današnjeg ja ne znam koji je to prekršaj ili, ne daj Bože, krivično djelo koje sam ja napravila da bi oni mene kaznili ovakvom kaznom”, navela je Helena Strugar.
Helena može samo da nagađa, ali je prilično sigurna – neprihvatljiv rizik je postala u noći između 13. i 14. januara, kada se u zgradi Pravnog fakulteta dogodio napad maskiranih lica na studente, među kojima je bila i ona.
,,Gdje sam ja naravno snimila njihova lica, snimila sam napadače i kasnije u tužilaštvu bila svjedok i oštećeni u tom postupku”, kaže ova studentkinja.
Snimila je Helena i više od toga – policijskog službenika koji je mobilnim telefonom snimao snimke sa nadzorne kamere. Iste one koji će se ekspresno pojaviti na režimskom tabloidu Informer, koji je od tada postojano targetira.
,,Zato što je došla da studira ta izvjesna, dotična, zbog koje se sad, zamisli, protestuje, zato što je ona došla tu da studira, upisala se na taj fakultet, zato što su joj to omogućili jer je bila dio mreže obojene revolucije”, rekla je Vjerica Radeta na TV Informer.
Za Helenino protjerivanje, smatra još jedan profesor Pravnog fakulteta, nema pravnog osnova. Jer da bi strani državljanin predstavljao neprihvatljiv bezbjednosni rizik on mora da podstiče, pomaže ili učestvuje u aktivnostima.
,,I samo u mjeri u kojoj ova vlast sebe izjednačava sa državom, tako i postupci učešća u studentskoj pobuni predstavljaju uistinu neku vrstu ataka na bezbjednost, odnosno na ustavni poredak Republike Srbije”, naveo je profesor Miodrag Jovanović.
Da bi neko postao neprihvatljiv bezbjednosni rizik, mora pomagati ili učestvovati u aktivnostima usmjerenim na rušenje ustavnog uređenja. Helena, smatra, ništa od navedenog nije, pa je podnijela žalbu, koja je odbijena. Trenutno vodi postupak pred Upravnim sudom.
,,U ovom slučaju bi, kao i u nekim ranijim, trebalo da Upravni sud ispita koji su to razlozi koji su naveli MUP da zaključi da postoji neprihvatljiv bezbjednosni rizik, odnosno na osnovu čega je to BIA zaključila, pa dostavila MUP-u, i da pruži priliku studentkinji Heleni da joj se predoči neka esencija tih razloga, da bi ona mogla na osnovu toga da nešto kaže. U suprotnom, ovaj slučaj može da izgleda na Kafkin ‘Proces'”, objašnjava Vladica Ilić iz Beogradskog centra za ljudska prava.
To pravo da se izjasni o razlozima udaljenja sa određene teritorije stranim državljanima garantuju Evropska konvencija o ljudskim pravima i, uz nju dodat, protokol 7. Helena, međutim, nije prva strana državljanka koja je, uz uskraćivanje razloga, protjerana. Isto se dogodilo hrvatskoj državljanki, doktorki Arien Stojanović Ivković, zbog podrške protestima. Zabranu ulaska u Srbiju iz istog razloga dobio je David Martelo, italijanski pijanista. Ovo je prvi put, ipak, da se protjeruje jedna studentkinja.
,,Trebalo je očigledno preduprijediti da slične stvari ne rade i drugi studenti, jer mi imamo dosta studenata koji imaju državljanstvo drugih država, uglavnom bivše Jugoslavije, a studiraju ovdje i to je trebalo da ih na neki način uznemiri, odvrati, pacifikuje od učešća u studentskom protestu” kaže Miodrag Jovanović.
Hoće li?
Preporučeno
,,Pravda je spora, ali dostižna. Idemo do kraja, do ispunjenja svih zahtjeva”, smatra Helena.