Video
Veče, koje su upriličile brojne zvanice, organizovan je u saradnji sa Udruženjem Italia – Montenegro ’Regina Elena’ i Opštinom Kotor. Učesnice su govorile o dubokom tragu koji su u Italiji ostavile kraljica Jelena Savojska, ali i Ana Marija Marović i Darinke Leković-Donadio.
„Od njih je samo jedna bila kraljica. Međutim, sve ostale su bile kraljice za sebe. Tako kažu oni koji su ih sreli i imali priliku da ih upoznaju. Imale su moć, imale su duh, veliko srce, toplinu, radost života. Nosile su blagost i svetost. Predstavljale su nadmoć neba nad zemljom“, poručila je esejistkinja i specijalistkinja turizma Biserka Milić.
Crnogorke koje i danas u dijaspori grade snažne veze, treba jačati, svjesni su u Upravi za saradnju sa dijasporom – iseljenicima. Ističu i da je veče u Kotoru bilo posebno, jer su se slavile nevjerovatne ličnosti i njihova dostignuća za crnogorsku istoriju.
„Njihova hrabrost, inteligencija i vizionarstvo, ne samo da su oblikovale istoriju već su i postavile i temelje za buduće generacije koje su slijedile njihov primjer. Hvala što ste večeras sa nama kako bismo zajedno proslavili ove žene koje su ostavile neizbrisiv trag u italijanskoj kulturi i društvu. Danas stojimo pred vama kao domaćini ovog događaja, ali prije svega kao žene koje vjeruju u snagu zajedništva i podrške. Uzbuđeni smo što večeras imamo priliku da istaknemo tradicionalnu žensku hrabrost, snagu i doprinos koji su neizbrisivo utkani u istoriju crnogorskog društva“, kazala je predstavnica Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima Renata Gojković.
Nadahnutu priču o crnogorskoj kraljici Jeleni Savojskoj i njenim dobročinstvima sinoć je publici predstavila sociološkinja i članica Udruženja Italia – Montenegro ’Regina Elena’ Ksenija Vujović-Catapano.
„Priču o kraljici započela bih onamo gdje se i rodila. U njenom rodnom Cetinju. U jednom od mnogobrojnih sukoba koje je Crna Gora vodila sa Otomanskom imperijom, nalazimo se u 1876. godini kada je mala Jelena, tada princeza, imala tri, odnosno nepune četiri godine. Dok je njen otac bio mlad i borio se, njena majka pretvorila je dvorac u vojnu bolnicu. Ona kao i ostale borjanke pomagale su u saniranju rana vojnicima pri njihovom liječenju. Mala Jelena, princeza, sve vrijeme je željela da bude u prostorijama, gdje su ljudi dolazili ranjeni, gdje su često i umirali. Na početku bi je odatle tjerali, ali ta dječja upornost, radoznalost su na kraju pobijedili“, ispričala je Vujović-Catapano.
Kraljicu je cijelog njenog života, ističe, pratio epitet dobročiniteljke.
„Ostao je dio njene ličnosti. Pratio je u Italiji, a kasnije i u egzilu u životu u Egiptu i Francuskoj.Uloga majke, kraljici je bila njena najbitnija uloga. Govorila je da se oduvijek osjećala majkom. Naposljetku je bila majka svojim lutkama. Govorila je i da je bila majka svom najmlađem bratu. Ona je non stop o njemu brinula“, kaže Vujović-Catapano.
Esejistkinja Biserka Milić ukazuje i kako se rodila ideja da se starom gradu Kotora organizuje ovakvo veče.
„Samo na čas me uplašila stvarnost i pomislila sam da smo zbog naših ličnih puteva i stranputica kojima više trčimo nego hodamo, zaboravili da budemo dobri, blagonakloni i srčani. Uplašio me osjećaj da su humanost i čovječnost potpuno izašle iz mode. Međutim, na svu sreću, okolnosti su me navele na nekoliko predivnih razgovora sa gđom Danijelom Đurđević i shvatila sam da nijesam dobro razumjela i da je procjena, na svu sreću, bila potpuno pogrešna. Otuda se rodila ideja“, zaključila je Milić.
Preporučeno
Kulturno veče o Crnogorkama i njihovom doprinosu i uticaju u Italiji, pored brojne publike, posjetila je i ambasadorka Andreina Marsela, kao i potpredsjednica Skupštine Crne Gore Zdenka Popović. Na događaju su bile i poslanice crnogorskog parlamenta, kao i predstavnici državne uprave.
