Video
Tokom konstruktivnog razgovora, kako je saopšteno iz resora, svih relevantnih nosilaca procesa kreiranja politika i pružaoca zdravstvenih usluga, razmatrane su i strateške preporuke za unaprijedjenja jednake dostupnosti kvalitetnoj zdravstvenoj zastiti i poboljšanje učinkovitosti zdravstvenog sistema u Crnoj Gori.
Svi prisutni složili su se o potrebi kontinuiranog osnaživanja javnog sistema zdravstva, koji će, kako se navodi, u središtu svoje misije imati prevashodno zdravlje i potrebe građana, ali donositi i benefite zdravstvenim radnicima i cjelokupnom društvu, i biti važan generator inkluzivnog i održivog razvoja Crne Gore.
“Stvaranje uslova za jednaku dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i motivaciju zdravstvenih profesionalaca da unutar državnih zdravstvenih ustanova brinu o zdravlju svojih sugradjana i čuvaju njihove živote, predstavlja strateški prioritet koji nema alternativu.”, jedan je od zaključaka.
Učesnici sastanka podržali su predloženi strateški pristup za unaprijedjenje zdravlja koji podrazumijeva prije svega integrisani pristup zdravstvenoj zaštiti utemeljenoj na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti sa fokusom na jačanju humanih resusrsa, održivi model finansiranja I korišćenje potencijala koje nude digitalne platforme.
Unaprijeđenje učinkovitosti zdravstvenog sistema, kako se navodi, kroz bolje upravljanje zdravstvenim ustanovama i ukupnim resursima, nema alternativu, ocijenili su svi prisutni. Uz podsjećanje da pandemija COVID 19 nije posljednja kriza, prisutni su se saglasili da je neophodno ulagati u kapacitete za prevenciju i odgovor na buduće zdravstvene krize.
Imajući na umu da nivo zdravlja opredjeljuju socijalne, ekonomske i ekoloske determinantne, predstavnici zdravstvenih ustanova i drugih sektora, složili su se da je “neophodno inisistirati na multisektorskoj saradnji i pristupu jedinstveno zdravlje”.
Otvarajući sastanak, Državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja dr Slađana Ćorić zahvalila je ekspertima SZO na podršci i istakla da je reforma zdravstvenog sistema proces koji mora imati kontinuitet u skladu sa izazovima koje donosi savremeni trendovi.
”Ministarstvo zdravlja je riješeno da sa posebnom pažnjom jača kapacitete zdravstvenog sistema na svim nivoima, sa akcentom na primarni što smo i targetirali novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Tako će u domovima zdravlja biti dostupne usluge oftalmologije, kardiologije,neurologije, fizikalne medicine, dermatovenerologije, kao i palijativne njege. Posebno bih naglasila i formiranje Savjetovališta za rane intervencije, koji će takođe upotpuniti usluge na primarnom nivou ’’ kazala je dr Ćorić i dodala da će u skladu sa reformom biti formirana dva regionalna centra i to u Beranama koji će upotpuniti pružanje zdravstvenih usluga za sjevernu regiju Crne Gore i Kotoru koji će pružati usluge za jug, a oba će imati angio sale.
’’Na ovaj način, stvaraju se uslovi za sveobuhvatnu zdravstvenu pokrivenost kao jedan od najmoćnijih principa javnog zdravlja. Zdravstvena pokrivenost podrazumijeva da svi građani imaju dostupnu zdravstvenu zaštitu koja im je neophodna, uključujući: promociju, prevenciju, liječenje, rehabilitaciju i palijativnu njegu. Posebna pažnja biće usmjerena na najvulnerabilnije populacione grupe i poštovanje principa jednakosti u zdravlju’’ zaključila je dr Ćorić.
Pozdravljajući učesnike, šefica SZO Kancelarije u Crnoj Gori dr sci med Mina Brajović podsjetila je “Pojedini vitalni indikatori ukazuju da se u Crnoj Gori živi duže , ali pitanje je da li smo zdravlje i kvalitet dodali godinama života.
“Crna Gora značajno zaostaje i u pogledu realizacije svojih obaveza na planu ostvarivanja ciljeva održivog razvoja koji se odnose na hronične nezarazne bolesti i sa njima povezani prijevremeni mortalitet , kao i ostvarivanje univerzalne zdravstvene zaštite. Bez snažnog zdravstvenog sistema, u “likvidnom drustvu” sa visokim stepenom neizvjesnosti i nesigurnosti sve buduće krize biće intezivnije i dublje sa posljedicama za koje će trebati godine da se saniraju. Nova paradigma modela pružanja zdravstvenih usluga koja insistira na snažnoj primarnoj zdravstvenoj zaštiti, integraciji servisa i optimalnom korišćenju svih resursa u zemlji u funkciji potreba gradjanina i inkluzivnog razvoja nema alternativu u post pndemijskoj Crnoj Gori. Potrebno je ulagati više, ali pametno u zdravlje i zdravstveni sistem, i insistirati na plaćanju koje afirmiše jednaku dostupnost kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti kako niko ne bi bio zaboravljen u Crnoj Gori”, poručila je dr Mina Brajović.
Predstavljajući situacionu analizu direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić posebno je naglasio da su nezarazne bolesti vodeći uzroci obolijevanja, invaliditeta i prijevremenog umiranja uzrokujući 80odsto svih smrti, te da su nepravilna ishrana, konzumacija duvana i alkohola, visoka potrošnja antimikrobnih sredstava i loš kvalitet vazduha u centralnom i sjevernom regionu zemlje glavne prijetnje javnom zdravlju u Crnoj Gori.
Naglasio je da je COVID-19 pandemija rasvijetlila je niz ozbiljnih nedostataka u crnogorskom zdravstvenom sistemu, jasno ukazujući na potrebu jačanja javnog zdravlja i primarne zdravstvene zaštite .
“Posebno je istakao zadovoljstvo zbog formiranja Centra za komunikaciju i koordinaciju upravljanja vanrednim situacijama u koji će da bude organizovan u okviru Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u Institutu za javno zdravlje Crne Gore u posebnom novoizgrađenom objektu, te će biti opremljen i organizovan u skladu sa smjernicama SZO i uz pomoć svjetske zdravstvene organizacije i međunarodnih partnera”, dodaju iz resora.
Podsjećajući na potrebu povećanja nivoa učinkovitosti zdravstvenog sistema Crne Gore kroz racionalno korišćenje finansijskih sredstava i motivaciju zdravstvenih radnika da stvaraju rezultate, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje dr Vuk Kadić posebno je naglasio potrebu većeg ulaganja u zdravstvo.
Dodao je da u saradnji sa Ministarstvom finansija i Ministarstvom zdravlja, Fond zdravstva će insistirati na plaćanju koje promoviše kvalitet i veću transparentnost .
“Objasnio je da će Fond zdravstva pazljivo pratiti efikasnost u radu ustanova i njihovih zaposlenih , kako bi se osigurala pravična raspodjela sredstava, motivisali zdravstveni radnici i jačala učinkovitost ukupnog zdravstvenog sistema”, naveli su iz Ministarstva.
U toku konstruktivne diskusije Dr Ljiljana Radulović, direktorica Kliničkog centra Crne Gore navela je da postizanje jednog od najpriporitetnijih ciljeva ujednačenosti kvaliteta pružanja zdravstvene usluge je “decentralizacija usluga”.
“Strikna podjela usluga koje treba da budu pružene na primarnom, sekundarnom i tercijalnom nivou uz plaćanje ljekara po kvalitetno pruženoj usluzi poštujući složenost medicinskog postupka, može biti dopunski motiv kako ustanovama, tako i pojedincima u okviru lanca ustanova”, kazala je Radulović.
Dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore tokom konsultacija objasnila je da u situaciji kada država kuburi sa kadrom koji je okosnica i stub zdravstvenog sistema, Ljekarska komora mora potencirati “stimulisanje ljekara na čitavoj teritoriji Crne Gore”.
“U smislu finansijskog faktora i faktora uslova rada kao i slobode rada bilo u javnom bilo u privatnom zdravstvenom sistemu čime će se doprinijeti i slobodi liječenja pacijenata. Javni zdravstveni sistem se može jačati izmedju ostalog i uključivanjem privatnog sektora odnosno sklapanjem privatno javnog partnerstva i slobodom ljekara da rade u jednom ili drugom sektoru što će biti značajan benefit za pacijenta”, pojasnila je Cerović.
Dr Mladen Filipović, predsjednik Udruženja ljekara private prakse i Odbora za zdravstvo Unije poslodavaca u Crnoj Gori ocijenio je da “ privatni zdravstveni sektor treba i mora postati partner u sistemu pružanja zdravstvenih usluga u Crnoj Gori”.
Preporučeno
“I kao takav na kvalitetan način doprinijeti ukupnom razvoju zdravstvenog sistema kao i potrebama svakog pojedinacnog pacijenta . Za partnerski odnos su potrebne dvije strane. Potrebna su i zakonska rješenja kojima će se pokazati da kreatori zdravstvene i drugih politika prepoznaju domaći i već postojeći privatni zdravstveni sektor sa svojim resursima kao partnera koji ce samo pomoći i doprinijeti a nikako odmoći u sprovodjenju strategije i zajedničkih kranjih ciljeva“, kazao je Filipović.
