Video
To je saopšteno na nacionalnoj konferenciji „Odgovor zdravstvenog sistema na nasilje u porodici“, u okviru projekta „Zdravlje ima rod“, koji SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica sprovodi sa NVO Bona Fide, a u partnerstvu sa Ministarstvom zdravlja, uz podršku Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.
Ambasadorka Delegacije Evropske Unije u Crnoj Gori, Oana Cristina Popa, kazala je da čak jedna od tri žene tokom života doživi fizičko ili seksualno nasilje, a šokantno je, kako je dodala, da se to najčešće dešava u domovima i porodicama gdje bi svi trebalo da se osjećaju bezbjedno i sigurno.
„Prečesto ova strašna krivična djela ostaju neviđena, o njima se ne govori, ne bivaju primjećena i zbog toga se nastavlja ciklus nasilja. Ovo je veoma depresivna slika i pokazuje nam da je pred nama dug put do iskorjenjivanja svih oblika rodne nejednakosti i nasilja nad ženama i devojčicama. Međutim, postoji nada koja dolazi iz rastućeg međunarodnog razumijevanja da je ulaganje u rodnu ravnopravnost prava stvar koju treba da uradimo kao ljudska bića. Borba protiv nasilja nad ženama je ključni prioritet Evropske komisije i sada dobija mnogo pažnje i to na nivou zakona Evropske unije“, poručila je Popa.
Kazala je da će biti usvojen prijedlog za direktivu za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, a imaće za cilj da osigura da države članice EU imaju efikasne mjere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, kako onlajn tako i oflajn.
„U Crnoj Gori, EU godinama podržava organizacije civilnog društva koje pružaju servise i usluge ženama i djeci žrtvama porodičnog nasilja. Svi treba da radimo više i bolje i očekujemo da crnogorske vlasti psotaviti rodnu ravnopravnost i eliminaciju rodno zasnovanog nasilja kao prioritet u svojoj agendi. EU će uvijek stajati na vašoj strani u okviru zajedničkog cilja- iskorjenjivanja rodno zasnovanog nasilja“, poručila je Popa.
Ministarka zdravlja, Jelena Borovinić Bojović, kazala je da je nasilje u porodici problem zabrinjavajućih razmjera, prisutan u svim zemljama.
„Stoga je administracija na čijem sam čelu posvetila dužnu pažnju borbi protiv nasilja u porodici i navedenu problematiku stavila među svoje prioritete. Uspostavljena je međuresorna saradnja, kao i izvanredna relacija sa civilnim sektorom, koja je iznjedrila dobre rezultate na polju borbe na ovom polju“, istakla je Borovinć Bojović.
Ukoliko se počiniocima nasilja ne pruži adekvatan tretman kroz djelovanje zdravstvenog sistema, zajedno sa pravosuđem i socijalnom zaštitom mogu, kako smatra, mogu nastati višestruke posljedice prouzrokovane nastavkom nasilničkog ponašanja.
„Svakako, potrebno je voditi računa da medicinski tretman bude samo jedan u ukupnom paketu servisa koji su usmjereni na počinioce nasilja, jer samo „ozdravljenje“ ne podrazumijeva i prestanak nasilničkog ponašanja. Ministarstvo zdravlja je posebnu pažnju posvetilo ovom izazovu i to na različitim nivoima. Prije svega stvaranjem institucionalnih mehamnizama za podršku žrtvama, što podrazumijeva i rad sa počiniocima nasilja, kao i jačanjem sopstvenih kapaciteta da odgovore na potrebe žrtava nasilja“, kazala je Borovinić Bojović.
Ministarstvo zdravlja će, kako je rekla, i dalje biti posvećeno poboljšanju položaja žrtava prodičnog nasilja, jačati svoje kapacitete i nastaviti saradnju sa svim organizacijama i drugim sektorima, kako bi svi zajedno postali dio multisektorskog odgovora na nasilje na svim nivoima.
Izvršna direktoricaa SOS telefona Podgorica, Biljana Zeković, ocijenila je da su u zdravstvenom sistemu potrebna konkretna rješenja u cilju boljeg i kvalitetnijeg pristupa problematici porodičnog nasilja koja bi doprinijela kvalitetnijem i dugotrajnijem procesu zaštite žrtve.
„Svrha našeg projekta je bila unaprjeđenje odgovora zdravstvenog sistema na nasilje u porodici u skladu sa EU standardima i najboljim praksama, uz aktivno učešće organizacija civilnog društva u kreiranju zakona i javnih politika. Tokom projekta je ojačano strateško partnerstvo i međusektorska saradnja organizacija civilnog društva i zdravstvenih ustanova, kroz čitav set aktivnosti unaprijeđeni su institucionalni mehanizmi zaštite za zaštitu žrtava nasilja u porodici u zdravstvenom sektoru i stvoreni su uslovi za sistemsko obrazovanje i stručno usavršavanje zaposlenih zdravstvenom sektoru“, navela je Zeković.
Kakao bi pokretali inicijative u skladu sa stvarnim potrebama izrađena je monitoring studija „Prevencija i zaštita žrtava nasilja u zdravstvenom sistemu“ koja je, kako je rekla, obuhvatila međunarodne standarde, nacionalno zakonodavstvo i praksu, a na osnovu studije izrađen je predlog praktičnih politika – sa mjerama za poboljšanje.
„U cilju veće posvećenosti Ministarstva zdravlja problematici rodno zasnovanog nasilja izrađena je sektorska analiza sa jasno definisanim prioritetima, koja će biti od izuzetnog značaja za finansijsku podršku ministarstva nevladinim organizacijama u budućem periodu. Od posebnog značaja je izrada Smjernica za sprovođenje mjera psihosocijalnog tretmana namijenjenih zdravstvenim radnicima koji rade sa počiniocima nasilja“, kazala je Zeković.
Vd generalne direktorice Direktorata za strateško planiranje u javnoj upravi, međunarodnu saradnju i IPA projekte u Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija, Marija Hajduković, rekla je da je nasilje u porodici realnost, koja nažalost nerijetko ima fatalan epilog.
„Naš cilj, i posebna obaveza prema građanima Crne Gore, je da stvaramo snažne institucije i javnu upravu koju će odlikovati kultura empatije, jednakosti, pristupačnosti i inkluzivnosti. Ostvarenje ovog cilja jedino je mogući ako mijenjamo kulturu rada I djelovanja, pomjeramo fokus sa pojedinaca na timski rad, jačamo odgovornost, i snažno se borimo protiv svih vidova korupcije, poltičkih uticaja ili uticaja jačeg“, poručila je Hajduković.
Strategijom reforme javne uprave za period 2022-2026, kao posebna vrijednost je istaknuta neophodnost da se prilikom donošenja odluka, preduzimanja aktivnosti i akcija od strane nadležnih institucija koriste pouzdani podaci, registri, da se obezbijedi njihova puna interoperabilnost odnosno razmjena što će omogućiti da državni organi pravovremeno, brzo i tačno djeluju na osnovu dobijenih podataka i postojećih evidencija.
„Prilikom izvještavanja o slučajevima nasilja i sprovođenju zakonskih procedura najvažnije je pravovremeno izvještavanje, zaštita izvora informacija i privatnost lica o kojima se izvještava, uz pažljiv odnos prema privatnom životu djece, pojedinca i poštovanju ljudskog dostojanstva”, rekla je Hajduković.
Smatra da su zajedništvo, udružene snage, snažne institucije i profesionalan kadar neraskidive karike uspješnog odgovora u borbi protiv nasilja.
Načelnica Direkcije za rodnu ravnopravnost u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Crne Gore, Biljana Pejović, rekla je da je pozitivna obaveza države da garantuje ljudska prava, rodnu ravnopravnost i spriječi nasilje nad zenama i djecom, ali samo zajedničkim naporima i saradnjom može se doprinijeti da i žene i muškarci, kao i lica drugačijih rodnih identiteta žive dostojanstveno i slobodno.
„Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je pripremilo, a Vlada Crne Gore u julu 2021. godine donijela Nacionalnu strategiju rodne ravnopravnosti NSRR 2021-2025, sa Akcionim planom za 2021-2022 godinu. NSRR se ne bavi svim vidovima nasilja nad ženama, već se usmjerila na zaštitu od rodno zasnovane diskriminacije i seksualnog uznemiravanja na radnom mjestu“, kazala je Pejović.
Ministarstvo je, kako je rekla, otvorilo reformu zakonodavstva u vezi sa zaštitom od rodno zasnovanog nasilja i radi analizu koja se odnosi na primjenu Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja.
Pejović je pojasnila da je ministarstvo krajem godine objavilo poziv zainteresovanoj javnosti kao i poziv NVO za učešće u radnoj grupi za izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, a formirana je, kako je dodala, radna grupa, a cilj izmjena jeste potpuno usklađivanje sa Istanbulskom konvencijom i GREVIO preporukama na nivou prekršajne odgovornosti.
Koordinatorka Otvorenog centra Bona Fide iz Pljevalja, Sabina Talović, pojasnila je da je krpz projekat akcenat stavljen na poboljšanje institucionalnih mehanizma zaštite žrtava nasilja u porodici u zdravstvenom sektoru i uspostavljanje programa psihosocijalnog tretmana nasilnika u skladu sa zakonom i ingerencijama Ministarstva zdravlja.
Preporučeno
„Današnja konferencija omogućava sagledavanje postojećeg stanja u Crnoj Gori kao i postignuća projekta, posebno onih koji imaju snažan uticaj na zakonodavstvo i praksu u sprovođenju mjera psihosocijalnog tretmana počinilaca nasilja u porodici, a pruža i prostor za diskusiju o tome šta treba uraditi, kako bi crnogorski zakoni, politike i praksa doveli do efikasnog odgovora na nasilje u porodici u zdravstvenom sektoru.
