Trend, prisutan decenijama – da država veliki novac izdvaja za uvoz hrane, nastavljen je i ove godine.
Mirsad Spahić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kaže da u ovom trenutku raspolažemo sa informacijama da je za prvih sedam mjeseci i Crna Gora uvezla oko 608 miliona eura poljoprivrednih proizvoda.„Vrednosno to znači da smo uvezli 10 odsto više u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine, a u količini što je nama jako bitno kada posmatramo parametre to je nekih 5 odsto“, kaže Spahić.
Razlozi za to su različiti – od proizvoda koje Crna Gora uopšte ne može da proizvede, do onih gdje domaći proizvođači još nijesu konkurentni globalnim. A da bi bili – ključ je u smanjenju troškova, dodaje Spahić.
„Smanjivanjem troškova dolazimo do tog nivoa da uvozni proizvodi više ne mogu biti cjenovno konkurentni u odnosu na naše“, ističe Spahić.
Uprkos izazovima, značajni rezultati postignuti su u sektoru mesa i prerađevina, gdje je zabilježen snažan rast izvoza.
„Posljednje dvije ili tri godine bilježimo nagli skok izvoza prerađevina mesa i proizvoda koji su slični tome, nekih 50ak miliona godišnje izvoza se samo napravi u tom sektorima“, ističe Spahić.
Često se problematizuje pitanje uvoza vode. Spahić objašnjava da se, u toj kategoriji, radi o gaziranim i bezalkoholnim pićima svjetskih brendova čija je tražnja povećana ljeti.
„Često percepcija javnosti je iskrivljena kada je u pitanju uvoz vode, to je 22 glava carinske tarife gdje se svrstavaju sve vode, vode sa dodatkom šećera, gazirane vode, otprilike najveći uvoz te glave se odnosi na jako poznate brendove iz cijelog svijeta kada su u pitanju gazirana bezalkohona pića“, ističe Spahić.
Veliki iskoraci u poljoprivredi ostvareni su i zahvaljujući ulaganjima – kako države, tako i privatnog sektora. Ali, da bi domaći proizvodi bili konkurentniji, potrebna je modernizacija i prihvatanje novih tehnologija.
„U posljednje tri godine imali smo otprilike 350 miliona ulaganje od strane države u sektor poljoprivrede. Ako na to dodamo stotinak miliona eura iz privatnog sektora, dakle 450 miliona novih investicija. Sa druge strane imamo veliki broj onih koji nisu spremni da prihvate nove tehnologije i nova znanja i rade na nekom tradicionalnom principu što može da znači da imaju kvalitetan proizvod ali cjenovno nekonkurentan“, istakao je Spahić.
Najvažniju ulogu, ipak, imaju sami potrošači – jer njihov izbor direktno oblikuje domaću proizvodnju.
„Ukoliko potrošači odaberu proizvod iz uvoza na taj način daju signal uvoznicima i distributerima da uvoze više, a ukoliko kupe proizvod koji je proizveo naš domaći proizvođač daju signal našem proizvođaču da proizvodi više“, kaže Spahić.
Preporučeno
Podaci pokazuju da domaća poljoprivreda ima potencijal, a hoće li on biti iskorišćen u punoj mjeri zavisi od spremnosti proizvođača da se modernizuju – ali i spremnosti potrošača da daju prednost domaćem, zaključio je Spahić.
Video