Video
To je Pobjedi potvrdio i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić koji je najavio da će narednih dana kompletan foto i video elaborat sa zatečenim stanjem na terenu predati nadležnim organima uz očekivanje da će preduzeti nešto da se zaustavi devastacija koja poprima dramatične razmjere.
Ilegalna sječa
Gazdić je kazao da su ekipe i stručnjaci te institucije tokom uspostavljanja i mapiranja mreže staništa NATURA 2000 širom sjevera zemlje posvjedočili nikad gorem stanju u crnogorskim šumama koje su prepuštene nelegalnoj sječi.
-Tokom rada na terenu pretražujemo svaku stopu i na mnogim lokacijama uviđamo strašno stanje. Sa pozicija na kojima smo radili, na potezu između Mojkovca i Pljevalja, mogli smo uočiti nekoliko kamiona utovarenih drvetom za ogrijev, ali i tehničke građe mimo procedura, pravila i bez ikakve kontrole. Vozila su bila bez tablica i signalizacije, kako bi bila manje uočljiva, a drvo koje su prevozili uopšte nije bilo doznačeno – kazao je Gazdić Pobjedi.
Milan Gazdić
Prema njegovim riječima, očito da se koristi vakuum u radu državnih organa, što dodatno ide naruku eksploataciji šume koja je prepuštena na milost i nemilost.
Bez reakcije
Prema riječima ekološkog aktiviste Aleksandra Dragićevića, koji sa kolegama takođe evidentira stanje na terenu, posebno su na udaru rubne zone nacionalnih parkova, kao što je slučaj na Bosači i lokacije Štuoc, u NP Durmitor gdje je snimio oborena zdrava stabla.
-To je sama granica nacionalnog parka. Sječe se uz puteve na pristupačnim lokacijama, na 20-100 m od asfaltnog puta i van granica Nacionalnog parka Durmitor. Srazmjere devastacije koje smo zabilježili tokom dvonedjeljnog monitoringa su poražavajuće i teško ih je dočarati javnosti. Čekam da pođem na Komove gdje je ta situacija još gora, jer se takav vid eksploatacije ne bilježi nigdje na svijetu – kazao je Dragićević.
Naveo je da sarađuju sa stručnjacima Agencije za zaštitu životne sredine, kao i u određenoj mjeri sa nacionalnim parkovima, ali izostaje, ukazuje on, bilo kakva konstruktivna komunikacija sa Upravom za šume.
– Slučajevi šumokrađe prijavljuju se redovno Upravi za šume, ali oni nikada nikoga ne uhvate. Proteklih mjeseci nije bilo ni izvještaja sa njihove strane da je neko procesuiran zbog šumokrađe, a stanje na terenu govori suprotno – kazao je Dragićević.
Napominje da oni uspijevaju da dronovima pregledaju šume i konstatuju stanje na terenu i uoče zone koje su napadnute sječom ili su ugrožene sušom, odnosno djelovanjem sekundarnih štetočina poput potkornjaka.
Dragićević upozorava da država mora nekako da stane na put ovom problemu koji otvara čitav set pratećih opasnih pojava koje će se odraziti na prirodu i ljude, počev od erozije, većih poplava i bujica, kao i uticaja na promjenu klime.
Ide li drvo u pelet?
Na pitanje da li su upoznati sa time gdje završava nelegalno posječeno drveće, Dragićević ukazuje na to da su i ranije i mediji, ali i ekološki aktivisti upozoravali na osnovanu sumnju da takva građa završava u peletarama koje otkupljuju drvo.
– Imate bizarnu situaciju da umjesto da sirovina za pelet bude nus proizvod drvne industrije, najbolje drvo se melje u pelet koji se potom izvozi – kazao je on.
Ukazuje na to da imajući u vidu lošu koncesionu politiku gdje se kubik drveta prodaje koncesionarima po smiješnim cijenama, zatim ilegalnu sječu, neadekvatnu sanitarnu sječu, naše zeleno blago je u velikoj opasnosti.
– Moramo da promijenimo cijeli sistem, odredimo pravac razvoja, da se umjesto koncesija, posvetimo zdravlju šuma. Moramo cijeli sistem da reformišemo. Pravce i rješenja ćemo ostaviti stručnjacima iz šumarstva, a mi ćemo nastaviti da ukazujemo na probleme na terenu, koji zabrinjavaju i sve naše međunarodne partnere i sagovornike. Ostaje nada da će buduća vlada imati sluha da postavi odgovorne ljude na čelo Uprave za šume, koji će promijeniti sadašnji odnos prema šumama – zaključio je Dragićević.
Kako je nedavno Pobjedi kazao načelnik Direkcije za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš, stručnjaci iz Ministarstva poljoprivrede godinama ukazuju na to kako riješiti probleme.
– Potrebno je da se napusti sadašnji koncesioni sistem u šumarstvu, koji se primjenjuje više od 20 godina, i osnuje državno preduzeće za gazdovanje čiji glavni prioritet bi bilo očuvanje, zaštita i obnavljanje šuma. O koristima tog koncepta za Crnu Goru je suvišno govoriti – smatra on.
Naglasio je da je rješenje za probleme u šumarskom sektoru da struka počne da se primjenjuje i stručnjaci rade svoj posao, a političari svoj.
– U tom smislu potrebno je da u državnim institucijama koje se bave zaštitom prirode i timovima za pregovaranje sa EU imamo stručnjake za šumarstvo, kao i u državnim agencijama koje se, između ostalog, pitaju i o zaštiti šuma. Samo uz takav pristup možemo zajedno da definišemo koncept razvoja, odnosno da primijenimo odluke, a ne da se one donose pro forme – kazao je on.
Bez procesuiranja šumokradica nema pomaka
Dragićević upozorava da bez procesuiranja počinilaca nije moguće stati na kraj devastaciji.
Preporučeno
– Sjetite se samo događaja u Nacionalnom parku Skadarsko jezero i problema sa krivolovom strujom. Kada je Služba zaštite NP uz podršku Agencije za zaštitu žvotne sredine i doprinos navladinih organizacija i aktivista kroz poboljšan nadzor uspjela da uđe u trag rikobradicama i da procesuira neke od njh, to je odmah djelovalo preventivno i smanjilo nelegalne aktivnosti. Dakle, vidjelo se da sistem djeluje i da uništavanje prirode i resursa nijesu nekažnjivi. To se sa šumama ne događa, nažalost – ističe sagovornik.
