VLADA NALOŽILA HITAN VETING: Albanski model kao recept za ”sječu” nosilaca pravosudnih funkcija u CG?

VLADA NALOŽILA HITAN VETING: Albanski model kao recept za ”sječu” nosilaca pravosudnih funkcija u CG?

I. Đoković

25/07/2025

11:08

Vlada Crne Gore na čelu sa premijerom Milojko Spajićem zatražila je nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost od Ministarstva pravde da u najkraćem roku sprovede hitan veting u pravosuđu, prema preporukama Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Ova mjera dolazi nakon što je na sjednici Vijeća konstatovan ozbiljan problem efikasnosti pravosudnog sistema, posebno u segmentu pravovremenog donošenja presuda.

Nakon krvavih obračuna rata klanova, koji se ponovo aktivirao na crnogorskom tlu, održana je hitna sjednica Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj je konstatovano da postoji korelacija između porasta broja krivičnih djela protiv života i tijela, trenda povećanja broja ukinutih pritvora, kao i nedonošenja presuda u roku od tri godine, što članovi tog Vijeća vide kao glavni problem u borbi protiv organizovanog kriminala.

Upravo zbog te činjenice Vijeće je naložilo Ministarstvu pravde da u saradnji sa Evropskom komisijom, hitno pripremi model za uvođenje vetinga, s posebnim osvrtom na provjeru integriteta, profesionalnosti i stilova života nosilaca pravosudnih funkcija.

ŠTA JE VETING?

Veting u pravosudnom kontekstu označava sveobuhvatnu provjeru integriteta, imovine i profesionalnog ponašanja sudija, tužilaca i drugih nosilaca pravosudnih funkcija.

Ovaj mehanizam se koristi da bi se identifikovali i odstranili službenici koji su uključeni u korupciju, povezani sa kriminalnim strukturama, ili nisu u stanju da opravdaju imovinu u skladu sa prijavljenim prihodima.

Proces vetinga koji se koristi kako bi se utvrdio nezakonit rad nosilaca pravosudnih funkcija obuhvata tri ključna kriterijuma:

  1. Imovinska provjera – porijeklo i zakonitost sticanja imovine.
  2. Etika i integritet – profesionalno ponašanje, etički kodeks, ranije presude.
  3. Stručnost i efikasnost – kvalitet rada, ažurnost i poznavanje zakona.

ALBANSKI PRIMJER: VIŠE OD POLOVINE NOSILACA PRAVOSUDNIH FUNKCIJA UKLONJENO

Jedan od najpoznatijih primjera vetinga u regionu sprovodi se u Albaniji, gdje je proces započet 2017. godine uz podršku EU i SAD.

Prema javno dostupnim podacima od ukupno oko 800 sudija i tužilaca, više od 235 ih je smijenjeno ili su podnijeli ostavke nakon pokretanja postupaka.

U periodu od 2017. do 2023 godine u Albaniji je donijeto 712 odluka, kojima je 311 nosilaca pravosudnih funkcija potvrđeno na funkciji ( uglavnom sudije i tužioci), dok je 242 smijenjena, a ostali slučajevi provjere su još u toku, što pokazuje da više od 50 posto nosilaca pravosudnih funkcija nije prošlo provjeru vetinga.

Osim što je veting u susjednoj nam Albaniji pokazao da se pravosuđe u toj zemlji ozbiljno suočava sa sistemskom korupcijom, zemlja je ostala bez velikog broja tužilaca i sudija, što je dovelo do opterećenja sudskih procesa.

Iako je pravosudni aparat, prema pisanju tamošnjih medija, temeljno očišćen, nagomilani sudski predmeti u nedostatku dovoljnog broja tužilaca i sudija stvorili su novi problem.

Crna Gora bi mogla da se susretne sa istim problemom nakon sprovedenog vetinga, koji bi mogao poketi od oktobra, do kad Ministarstvo pravde ima zadatak da pripremi sve pravne mehanizme za sprovođenje ovog procesa.

VLADA OPTUŽUJE PRAVOSUDNI SISTEM, IZ VDT UKAZUJU NA VAŽNOST NEZAVISNOSTI PRAVOSUĐA

Crnogorsko pravosuđe već duže vrijeme trpi ozbiljne kritike izvršne vlasti zbog, kako navode, selektivne pravde i neriješenih slučajeva visoke korupcije.

Uvođenjem vetinga, Vlada, kako kažu iz te institucije, planira da povrati povjerenje građana u institucije, te pokaže odlučnost u sprovođenju reformi na putu ka EU.

I dok Vlada glavni problem u borbi protiv organizovanog kriminala i u slučajevima visoke korupcije vidi u neažurnosti pravosuđa, iz Vrhovno državnog tužilaštva ukazuju na važnost nezavisnosti pravosuđa.

“Nezavisnost i samostalnost tužilaštva temelj njegovog djelovanja i ta načela ne mogu biti predmet improvizacije ili političkih projekcija”, naveli su iz VDT-a.

Kako kažu ovakav odnos prema instituciji koja ima ustavom i zakonom definisanu nadležnost da postupa nezavisno, na osnovu zakona i dokaza, nedopustiv je u savremenom demokratskom društvu, podriva temelje pravne države i narušava povjerenje građana u državnotužilačku organizaciju.

“Jasno poručujemo da će nezavisnost i samostalnost tužilaštva ostati neprikosnoveni standardi, bez obzira na javne ili političke pritiske kojima je institucija izložena”, zaključili su iz VDT-a.

Izvor (naslovna fotografija):Sa sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost / X / Milojko Spajić

Ostavite komentar

Komentari (0)

X