Video
Vraneš je, navode iz SUBNOR-a, prilikom posjete groblju u Crljenicama, rekao da je taj svirepi zločin posljedica zločina komunista nad Italijanima.
”Nažalost u Crnoj Gori sloboda nikada nije izvojevana bez žrtava, ali zagovornici četničke ideologije najmanje su pozvani da se na tom mjestu pokaju, izvinu i mole za oprost. Na predsjedniku Opštine je velika odgovornost i on bi trebalo da miri, a ne svađa ljude u ovom gradu”, poručili su iz ove boračke organizacije.
Pritom su postavili pitanje Vranešu kome će prebaciti krivicu za brojna stratišta u pljevaljskom kraju i drugim opštinama gdje su četničke formacije direktno učestvovale u egzekucijama civila ili ih sprovele italijanskim okupatorima na nišan.
”Pitamo zagovornike četništva, iako znamo da tamo neće otići, koga će okriviti za žrtve ako odu, na primjer, na stratište u Bukovici, gdje su kvislinške četničke jedinice ubile 1.500 nevinih civilnih žrtava? Koga će okriviti ako odu na Sjenjak kod Pljevalja ili Brezu kod Kolašina, gdje je strijeljano nekoliko stotina roduljuba, koje su u italijanske zatvore odvele baš četničke formacije, vjerne sluge, fašista, sve do kapitulacije Italije 1943. a i kasnije”, navodi se u saopštenju.
Upitali su šta će reći ako odu na „grobove majki Pljevalja, majke porodice Tasovac, majke porodice Stamenić, majke Miša Janketića, Radomira Matovića, žene koju je crna četnička trojka tri puta srijeljala za 24 sata i svih onih majki koje su od kuće i djece odveli četnici i čiji se grobovi ne znaju“.
”Pored toga smatramo i da bi ovoj izjavi trebalo da čujemo stav druge boračke organizacije koja za sebe tvrdi da baštini tradiciju NOR-a’,’ navodi se u saopštenju SUBNORA i antifašista Crne Gore.
Kako su povodom opijela u Sažićima prenijeli mediji, u tom mjestu je ubijeno 67 mještana tog sela, većinom žena i djece.
Prema ocjeni Vraneša, koju je prenio dnevnik Vijesti, ,,motiv ovog svirepog zločina je drugi svirepi zločin koji su komunisti učinili prema italijanskim vojnicima i on je bio uzrok za ovu odmazdu nad nevinim stanovništvom.
”Isključivo zahvaljujući intervenciji tadašnjeg predsjednika Opštine Bogdana Nenadića i Dragice Šećerović, spriječeno je da ova odmazda ima i mnogo veće razmjere. Mi kao narod moramo da shvatimo da je porebno da slijedimo ozbiljne ljude, a ne nikako pustolove. Neka nam događaji iz prošlosti budu opomena za buduće vrijeme”, rekao je Vraneš dodajući da će se lokalna uprava truditi da i u budućnosti ispoštuje žrtve na ovom i drugim mjestima opštine.
Vraneš je izazvao oštre reakcije javnosti i kada je 20. novembra polažući vijenac stradalim antifašistima i borcima NOR-a na stratištu na Stražici, prvo zapalio svijeću ubijenim četnicima, kada je naveo da su se i jedni i drugi borili protiv okupatora.
Toga dana je Vraneš poželio da 20. novembar, Dan oslobođenja Pljevalja od okupatora u Drugom svjetskom ratu bude posljednji put da se taj datum proslavlja, očekujući da će zaživjeti odluka lokalnih vlasti da ubuduće, iako višenacionalna sredina, Pljevlja kao dan grada obilježavaju Svetu Petku.
Preporučeno
Ta odluka je u lokalnom parlamentu izglasana uz podršku stranaka nekadašnjeg DF-a i Demokrata, i blagoslov episkopa mileševskog Atanasija.
