Video
Prošle godine je osnovnim sudovima u Crnoj Gori stiglo 20 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a u posljednje četiri godine ukupno 95. Od toga je samo tri zahtjeva odbijeno čime se, kako kaže direktorica Crnogorskog ženskog lobija Aida Petrovič, krše dječja prava.
Preporučeno
Savremeni način života i teška ekonomska situacija uticali su da većina mladih parova što duže odlaže ozakonjenje svoje veze i ulazak u bračne vode. Međutim, da sklapanje brakova između dvoje maloljetnika još nije otišlo u zaborav, pokazuju posljednji podaci iz osnovnih sudova dostavljeni Dnevnim novinama.
Naime, tokom 2017. godine crnogorskim sudovima je stiglo 20 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, od kojih je samo jedan odbijen. Takođe, u protekle četiri godine stiglo je ukupno 95 ovakvih zahtjeva (20 2017,24 2016,31 2015 i 20 2014 godine) od kojih su tri odbačena, jedan povučen, jedan proslijeđen drugom nadležnom organu, a jedan je još u radu.
Najviše zahtjeva za odobrenje sklapanja maloljetničkih brakova u posijednje četiri godine je bilo u Rožajama (21, od kojih su svi odobreni), zatim u Podgorici (19, dva su odbijena, a jedan je još u radu), Bijelom Polju (11, jedan zahtjevje proslijeđen drugom nadležnom organu), Beranama (11, jedan je povučen) i u Plavu (11, svi odobreni).
U navedenom periodu zahtjeva za odobrenje maloljetničkih brakova nije bilo jedino na Žabljaku, dok je osnovnim sudovima na Cetinju, u Baru, Herceg Novom i Kolašinu u protekle četiri godine stigao samo po jedan ovakav zahtjev.
Podnosioci zahtjeva su, prema ovim podacima, najčešće imali 16 i 17 godina, a kao glavni razlog za sklapanje braka su navodili emotivnu vezanost i trudnoću.
Podaci zabrinjavajući
Međutim, komentarišući za DN ove podatke, izvršna direktorica Crnogorskog ženskog lobija (CŽL) Aida Petrović, na osnovu višegodišnjeg iskustva, tvrdi da se najčešće radi o pripadnicima romske i egipćanske (RE) populacije koji sklapaju ugovorene brakove, te da nije riječ o pojedinačnim slučajevima, već o pojavi.
“Ono što traje vjekovima neće biti moguće ublažiti lako i eliminisati brzo kao oblik svoj evrsnog višestrukog nasilja nad djecom čija se elementarna dječja ljudska prava ne poštuju. Iz navedenih podataka za četiri godine zaključujem da su osnovni sudovi u Crnoj Gori imali 95 zahtjeva za sklapanje maloljetničkih brakova, a da su samo tri odbačena. Ne želeći da ocjenjujem ispravnost odluke sudova, ipak ne mogu da kao aktivistkinja na osnovu praktičnog rada (18 godina) i uvida situacije u romskim zajednicama ne izrazim zabrinutost zbog velikog broja odobrenih maloljetničkih brakova kod populacije RE”, istakla je Petrović.
Ona upozorava da su rana udaja i ugovoreni dječji brak oblici trgovine ljudskim bićima čiji počinioci podliježu sankcijama nacionalnog zakonodavstva.
“Nepoštovanjem dječjih prava kroz sklapanje dječjih ugovorenih brakova ne poštuju se nacionalni ni međunarodni zakonski okviri koje je Crna Gora donijela ili ratifikovala po pitanju suzbijanja i eliminisanja ove štetne pojave koja se nikako ne može prihvatiti i posmatrati kao običajno pravo kod populacije RE, jer to nije”, napominje Petrović.
