U dopisu Odjeljenja bezbjednosti Rožaje, koji je upućen Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, odnosno državnom sekretaru Andriji Deliću, navodi se da službenici Stanice kriminalističke policije OB Rožaje, po instrukcijama Osnovnog državnog tužioca Aldina Kalača iz Rožaja, postupaju po navodima krivične prijave i preduzimaju određene zakonske mjere.

Dopis je potpisao načelnik OB Rožaje Vladimir Delević, a u njemu se navodi da su, po instrukciji tužioca, u saradnji sa šumarskim inspektorom, „započete kontrole u pilanama sa područja Rožaja, kao na pr. DOO ‘Arnes’ i DOO ‘Zlatni krš’“.

U istom dopisu policija traži da se dostave dodatni podaci.

„Potrebno je na zahtjev tužioca Kalač Aldina, da nam dostavite precizne podatke i spisak preminulih lica, na koja su po Vašim navodima od strane Uprave za šume izdate otpremnice o dodjeli drvnih sortimenata“, navodi se u dopisu OB Rožaje.

Takođe se traži da se dostavi i „spisak lica koja nemaju prebivalište na teritoriji opštine Rožaje, a na čija imena su izdate otpremnice za dodjelu drvnih sortimenata“, kao i spisak lica „koja ne žive na teritoriji opštine Rožaje odnosno Crne Gore“.

Na kraju se traže i „eventualno druge korisne podatke za lica kojima su predstavnici Uprave za šume, odnosno ovlašćeni predstavnici PJ Rožaje dodjeljivali drvne sortimente od 10m3 ili eventualno više kubika“.

FORMALNO TRAŽENJE PODATAKA I SUŠTINSKO PITANJE

Na prvi pogled, ovakav dopis može se tumačiti kao redovna faza provjere navoda iz krivične prijave. Policija i tužilaštvo traže dodatne podatke od podnosilaca prijave kako bi preciznije usmjerili postupanje.

Međutim, u konkretnom slučaju postoji okolnost koja cijelu stvar čini znatno složenijom.

Prema informacijama Standarda, Delić i Kankaraš su krivične prijave podnijeli nakon obilaska više pilana u Rožajama i uvida u dokumentaciju koja je izazvala sumnju u moguće nepravilnosti prilikom dodjele i prometa drvnih sortimenata. U tim kontrolama, prema istim informacijama, učestvovala je i Poreska inspekcija.

Dakle, prijava nije nastala na osnovu neprovjerenih tvrdnji, već nakon terenskih kontrola i uvida u otpremnice i prateću dokumentaciju.

Zato se sada otvara pitanje, ako su u dokumentaciji uočena imena za koja se sumnja da se odnose na preminula lica, osobe bez prebivališta u Rožajama ili lica koja ne žive u Crnoj Gori, da li je realno očekivati da podnosioci prijave, umjesto istražnih organa, utvrđuju puni identitet tih osoba?

Posebno ako se zna da se na otpremnicama, prema dostupnim informacijama, u pojedinim slučajevima nalaze samo ime i prezime, bez imena oca, srednjeg inicijala ili drugog podatka koji bi omogućio pouzdanu identifikaciju.

Iz izlaganja načelnika policije u Beranama u Skupštini opštine Berane se jasno vidi drugačiji pristup u postupanju prema podnijetim krivičnim prijavama. Saslušano je više stotina građana Berana na koje su glasile izdate otpremnice sa tehničkim drvetom, a nalozi glasili na ogrev. U najvećem broju slučajeva načelnik navodi da saslušani građani nijesu imali pojma da se nalaze na dodijeljenim nalozima. Zaplijenjena je tehnička drvna građa koja potiče iz rješenja za davanje ogrevnog drveta stanovništvu u ruralnim područjima, zbog sumnje u privredni kriminal.

U Rožajama je stvar drugačija. Utvrđivanje stvarnog identiteta je teže jer, prema informacijama do kojih je Standard došao, postoji više osoba sa istim imenom i prezimenom. Tako, na primjer, postoji više Alena Kalača, a jedan od njih bio je direktor Uprave za šume u Rožajama.

Takođe, postoji više osoba sa imenom Aldin Kalač, dok je jedan Aldin Kalač osnovni državni tužilac u Rožajama.

Upravo zbog toga je izuzetno važno izbjeći bilo kakvo prejudiciranje. Samo pojavljivanje imena i prezimena na otpremnici ne znači, niti može značiti, da se radi o bilo kom konkretnom licu. Još manje znači da je to lice učestvovalo u bilo kakvoj nezakonitosti.

Naprotiv, upravo činjenica da dokumentacija ne sadrži dovoljno razlikovnih podataka čini posao utvrđivanja identiteta isključivo institucionalnim poslom.

Delić, Kankaraš, kao ni poreski inspektori koji su bili u terenskoj kontroli, ne mogu sami znati koji je Alen Kalač ili koji je Aldin Kalač naveden u pojedinačnoj otpremnici ukoliko uz ime i prezime nema imena oca, srednjeg inicijala, adrese ili drugog preciznog podatka.

To mogu utvrditi samo organi koji imaju pristup službenim evidencijama – policija, tužilaštvo i druge nadležne institucije.

ŠTA AKO JE DOKUMENTACIJA NAMJERNO OSTAVLJENA NEPRECIZNOM

Ovdje se otvara i šire pitanje od samog dopisa iz OB Rožaje. kako je moguće da se drvni sortimenti dodjeljuju i prate kroz dokumentaciju koja ne omogućava uvijek pouzdanu identifikaciju krajnjeg korisnika?

Ako se u prometu drveta pojavljuju otpremnice na kojima nema imena oca, srednjeg inicijala, adrese ili drugog podatka koji razlikuje osobe istog imena i prezimena, onda se stvara prostor za ozbiljne nejasnoće i moguće zloupotrebe.

U takvom sistemu, iza čestog imena može se sakriti stvarni korisnik. Na papiru se može pojaviti lice koje nije stvarni primalac drveta. Dokumentacija može formalno izgledati uredno, a da suštinski ne daje odgovor na najvažnije pitanje – kome je drvo zaista dodijeljeno i ko ga je preuzeo.

To je posebno važno u slučajevima kada se provjeravaju navodi da su otpremnice izdavane na preminula lica, osobe koje nemaju prebivalište u Rožajama ili lica koja ne žive u Crnoj Gori.

Upravo zato bi istraga morala da ide obrnutim putem. Od otpremnice, preko službenih evidencija, do stvarnog identiteta lica, a zatim do onih koji su dokumentaciju sačinili, ovjerili, odobrili i koristili.

PODNOSIOCI PRIJAVE NE MOGU IMATI PRISTUP SVEMU ŠTO IMAJU ISTRAŽNI ORGANI

Formalno, policija ima pravo da od podnosilaca prijave traži dodatne podatke kojima raspolažu. Ali u ovom slučaju treba praviti razliku između onoga što podnosioci prijave mogu dostaviti i onoga što samo državni organi mogu provjeriti.

Delić i Kankaraš mogu dostaviti dokumentaciju do koje su došli, opisati šta su zatekli tokom kontrole, ukazati na sporne otpremnice, navesti sumnje i okolnosti koje su uočili. To su, prema informacijama Standarda, već i uradili kroz krivične prijave.

Ali ne mogu, niti bi trebalo od njih očekivati, da bez pristupa službenim registrima utvrđuju da li je određeno lice preminulo, da li ima prebivalište u Rožajama, da li živi u Crnoj Gori ili da li se iza konkretnog imena i prezimena krije baš određena osoba.

Upravo zato se zahtjev iz dopisa OB Rožaje može čitati na dva načina.

Sa jedne strane, kao formalna dopuna prijave i pokušaj da se postupanje učini preciznijim. Sa druge strane, kao potencijalno prebacivanje dijela tereta istrage na ljude koji su nepravilnosti prijavili, iako ključne provjere može da obavi samo sistem.

Zato je u ovoj fazi najvažnije da se dodatno prikupljanje podataka ne pretvori u odugovlačenje.

DOKUMENTI IZ PILANA MORAJU BITI POLAZNA TAČKA, A NE KRAJ POSTUPANJA

Suština ove priče nije samo u tome da li će Delić i Kankaraš dostaviti još jedan spisak ili dodatno pojašnjenje. Suština je u otpremnicama koje su pronađene u pilanama i u lancu odgovornosti koji iz njih može proizaći.

Ako su predstavnici Ministarstva i inspekcije tokom kontrole zatekli dokumentaciju koja ukazuje na moguće nepravilnosti, onda bi prvi zadatak istražnih organa morao biti da tu dokumentaciju uzmu kao polaznu tačku.

Treba provjeriti ko je izdao otpremnice, ko ih je ovjerio, ko je odobrio dodjelu drvnih sortimenata, ko je preuzeo drva, gdje su ona završila i da li su podaci o korisnicima tačni.

Ukoliko se pokaže da su drvni sortimenti dodjeljivani na imena preminulih lica, osoba bez prebivališta u Rožajama ili lica koja ne žive u Crnoj Gori, onda se pitanje odgovornosti ne može zaustaviti na imenu koje stoji na papiru.

Tada se mora ispitati cijeli lanac. Od Uprave za šume, preko Područne jedinice Rožaje, do pilana i krajnjih korisnika drveta.

Dodatni razlog da tužilac Aldin Kalač istražuje navode iz krivične prijave Andrije Delića je činjenica da je i sam u svom obavještenju upućenom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede naveo da je prethodnu krivičnu prijavu za pustošenje šuma iz kojih je drvo dobijeno u formi orgevnog drveta završilo u pilanama kao tehničko drvo, proslijedio Specijalnom državnom tužilaštvu pod sumnjom da su navedena krivična djela izvršena na organizovan način i da se upućuje na postojanje krivičnog djela stvaranja kriminalne organizacije iz člana 401 Krivičnog zakonika Crne Gore.