Video
Ombudsman Siniša Bjeković kaže za Dan da su primijetili da se komentari koji se mogu okarakterisati kao govor mržnje javljaju nakon utakmica, najčešće fudbalskih, ali i kada se pokrenu pitanja vjere i nacije. Ocjenjuje da na takve pojave utiču kako godine, tako i sama atmosfera u crnogorskom društvu posljednjih mjeseci, koja je često tenzična.
Kada je u pitanju govor mržnje kod mladih, Bjeković navodi da se stiče utisak da je na meti “sve i svako”.
“Ali definitivno natpisi su najčešće usmjereni na LGBT populaciju, etničku i vjersku grupu. To su tri primarne kategorije koje su na meti, ali u velikoj mjeri se ide i na žene iz političkog i javnog diskursa”, ističe Bjeković.
Ombudsman je saglasan sa ocjenom da politička klima i izjave političara često ohrabre druge da se opuste u govoru.
“Apelovao sam na predstavnike političkog života da paze šta, kad i kome govore, jer oni jesu izabrani predstavnici naroda i sasvim je izvjesno da će narod da se usmjerava kako oni govore i svoje uzore traže u njima. Kao što su mladima uzori često na primjer iz svijeta fudbala, drugima su političari. Od strane političkih elita se pažljivije posmatraju politička kretanja generalno i pretpostavljam da jednim dijelom oni svoj rad kanališu u skladu sa onim što javnost traži, a javnost ponekad zaista traži više senzacije nego prave informacije. Jako je bitno da mediji budu neutralni, jer ukoliko budu afirmativno govorili o onome što govori političar kaže onda se stavljaju u njegovu funkciju”, naglašava Bjeković.
Izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović kaže da govor mržnje mladih, naročito na internetu, nastaje kao rezultat bar tri faktora: date političko-društvene situacije i odnosa političara i donosioca odluka prema temama koje mogu biti predmet tog govora mržnje; potom uticaja odraslih na mlade, pogotovo role modela, kao što su sportisti, pjevači, glumci, i uticaj vršnjaka, bilo da su to mladi iz njihove neposredne okoline ili pak mladi influenseri, YouTuberi…
“Mladi danas kod nas nemaju iskustva npr. sa ratom, što bi moglo da podstakne njihov nacionalizam, šovinizam…. Zato se oslanjaju na iskustva starijih, a tu su najviše izloženi upravo onima koji šire netrpeljivost i govor mržnje koriste kao sredstvo da tu netrpeljivost iskažu i promovišu kao vrijednost, kao moranje, kao jedinu istinu”, ocjenjuje Perović.
Sociolog Srđan Vukadinović kaže da su društvene mreže postale poligon za ispoljavanje mržnje, gdje se mnogi kriju iza lažnih imena i na taj način bivaju ohrabreni na razna nepočinstva. Ističe da za to odgovornost snose svi akteri javnog života, posebno političari, koji daju primjer ponašanja, a u posljednje vrijeme on je jako loš.
“Kada mladi ljudi koji su sadauglavnom bili zatvoreni u svoj im kućama, vide nedolično ponašanje poslanika, njihove izlive mržnje za koje nema sankcija, i sami bivaju ohrabreni da čine isto. Oni jasno vide da sankcije nema, ali ipak bivaju oprezniji, na onda se kriju iza lažnih imena. Zato imamo primitivne napade na ministarke i poslanike od vjerovatno starijih građana, a moguće i mladih, jer iza tih imena može stajati bilo ko upozorava”, Vukadinović.
Glasniji i brojniji
Perović kaže da su oni koji šire govor mržnje, nažalost, uvijek brojniji i glasniji od onih koji promovišu ljubav, inkluzivnost, kulturu nenasilja.
Preporučeno
“Ovo se odlično uklapa u razvojni trenutak mladih koji traže svoj identitet i no pravilu lakše se identifikuju sa onima koji su glasniji jer im to djeluje odvažno, hrabro, nepokolebljivo, djeluje im kao da tako izgleda osoba koja ima stav “, zaključuje ona.
