Video
Begović je podnijela zahtjev za izuzeće i predala rukovođenje sjednicom zamjeniku predsjednice TS Nikoli Samardžiću.
Predstavnik Ministarstva pravde Bojan Božović kaže da su u tom resoru protiv izbora Begović u drugi mandat v.d. VDT.
On je kazao da iz Ministarstva apeluju na brže rješavanje problema u tužilačkoj organizaciji
“Treba biti iskren i reći da Begović ni sama nije htjela da se prihvati ove funkcije, već da je to uradila uz konsultacije sa dijelom TS-a”, kazao je Božović.
Samardžić, koji rukovodi sjednicom je i zvanično predložio za v.d. VDT-a Tatjanu Begović. Niko od članova TS-a nije dao drugi predlog.
Stevo Muk je kazao da bi podrškom tom predlogu ozakonio nešto što je nezakonito bilo još prije šest mjeseci.
On je podsjetio da je Begović prilikom prvobitnog izbora u v.d. bila u sukobu interesa jer je odlučivala o “protivkandidatima”, te da nije mogla biti izabrana ni zbog zabrane napredovanja u tužilačkoj organizaciji dok je članica TS-a.
“Begović je nastavila sa praksom da članovima TS koji nijesu članovi disciplinskog vijeća blagovremeno upoznaju sa predmetima, već se upoznaju sa cjelovitom informacijom kada i opšta javnost, sa sajta, što je neprihvatljivo i nedopustivo”, rekao je Muk.
Dodao je da su o tome kao kolektivno tijelo zakazali
“O tome govori i činjenica da se na Vajber listi, koja se zove elektronske sjednice TS-a, potpuno neovlašćeno i dalje nalazi bivša v.d. VDT-a Maja Jovanović i aktuelna v.d. i predsjednica TS-a sa tim nema nikakav problem”, kazao je Muk.
Advokat Siniša Gazivoda je kazao da je dijelom saglasan sa Mukom i Božovićem, ali je istakao oklonost da u momentu kada je formiran TS, nijesu zatekli organizovanu tužilačku organizaciju.
“Smatram da se neke stvari jesu promijenile na bolje. Jedna stvar u kritici koja se gubi iz vida je ogromni deficit državnih tužilaca. Objektivno, od nekih ljudi ne možete tražiti više kada već daju svom maksimum”, kazao je Gazivoda.
On je rekao da je njegov utisak da kadrovska struktura u tužilačkoj organizaciji nije takva da može garantovati dovoljan broj kadrova za najodgovornije funkcije.
“Nemamo mnogo ljudi koji ispunjavaju sve zakonom predviđene uslove, a da nemaju neku hipoteku iza sebe”, rekao je Gazivoda.
Begović je na sjednici održanoj 8. februara imenovana na ovu poziciju sa sedam glasova za, od osam.
Na početku te sjednice Tužilačkog savjeta konstatovana je ostavka Begović na mjesto člana Tužilačkog savjeta, a nakon formalnog prekida nastavljena je nova sjednica. Razlog za to je član 27 Zakona o državnom tužilaštvu koji sprečava da član Tužilačkog savjeta bude biran na neku poziciju u državnom tužilaštvu, dok god je formalno i dalje član ovog tijela.
Član Tužilačkog savjeta iz reda nevladinih organizacija Stevo Muk kazao je tada da će biti uzdržan, jer smatra da bi izbor članice Begović bila protivna duhu odredbe zakona.
“U tom smislu, ostavka neposredno pred odlučivanje o određivanju vršioca dužnosti vrhovnog družavnog tužioca ne mijenja suštinski stvar”, kazao je Muk.
I iz nevladine organizacije Akcija za ljudska prava oglasili su se nakon izbora Begović za vršiteljku dužnosti vrhovne državne tužiteljke, ocijenivši da Tužilački savjet nije smio da razmatra njen izbor sa liste tužilaca koji imaju najmanje 15 godina tužilačkog iskustva, jer je u vrijeme sastavljanja liste bila članica Tužilačkog savjeta.
“Zakon zabranjuje da se članovi Tužilačkog i Sudskog savjeta biraju za rukovodioce ili napreduju, a Upravni sud je već utvrdio da to znači da dok su članovi savjeta ne mogu ni da budu kandidovani”, piše u saopštenju.
Podržali su stav Muka, ocjenjujući da bi izbor Begović bio protivan duhu zakona.
Preporučeno
Da bi se ubuduće izvjesno spriječilo ovakvo postupanje, predlažu da se izmjenom zakona koji uređuju rad Sudskog i Tužilačkog savjeta propiše rok u kome se član savjeta ne može kandidovati za napredovanje ili rukovodeću poziciju od trenutka podnošenja ostavke.
