U Crnoj Gori onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju

Programska direktorica CeMI-ja, Teodora Gilić, kazala je na konferenciji “Govor mržnje i online nasilje na političkoj sceni Crne Gore – Kako do sigurnijeg online prostora za žene?” da je onlajn nasilje nad ženama u politici alarmantan problem koji zahtijeva hitnu pažnju i akciju.

„Ono predstavlja direktnu prijetnju ne samo ženama koje se bave politikom, novinarstvom i drugim vrstama javno-političkog angažmana, već i samoj demokratiji. Internet i društvene mreže se sve više koriste za širenje mržnje, uznemiravanje, zastrašivanje i prijetnje pojedincima, i prema muškaracima i prema ženama, koji javno izražavaju svoj politički stav i samim tim su postali ozbiljan izazov za naše društvo“, rekla je Gilić.

Prema njenim riječima, to nije samo pitanje bezbjednosti pojedinaca, već i pitanje integriteta političkog sistema i društva u cjelini.

„Potreban je sistemski pristup i saradnja nevladinih organizacija sa drugim relevantnim akterima kako bismo osigurali da žene imaju slobodu da se izraze i učestvuju u političkom životu bez straha od nasilja i diskriminacije. Moramo se usredsrediti na edukaciju, osnaživanje žena da se suprotstave ovim oblicima nasilja, ali isto tako i da razvijemo mehanizme kojima cemo se protiv ovakvih oblika nasilja boriti“, poručila je Gilić.

Predstavnik Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, Matija Maksimović, smatra da je veoma važno osnažiti i sigurati veću zastupljenost žena u političkim institucijama ili u procesu donošenja odluka, bez obzira da se radi o državnom ili lokalnom nivou.

„Žene u politici meta su mnogobrojnih mizoginih i seksističkih napada, rodno-zasnovanih dezinformacija, rodno-zasnovanog govora mržnje, što za posljedicu ima diskreditaciju i obeshrabrivanje žena da stupe u političku scenu i na taj način doprinesu kvalitetnije kreiranju javnih politika“, naveo je Maksimović.

Prema njegovim riječima, kroz obrazovanje se može uticati na podizanje svijesti o štetnosti govora mržnje i njegovim dugoročnim posljedicama koji ostavlja na društvo.

„Neophodno je da pravni okviri budu ojačani radi efikasnijeg suzbijanja onlajn nasilja. Jasnim i strožim izmjenama zakona koji regulišu ovakvo ponašanje staviće se do znanja da društvo više neće trpjeti diskriminaciju i netoleranciju“, kazao je Maksimović.

Ocijenio je da tehnološke platforme imaju ključnu ulogu u suzbijanju onlajn nasilja.

„Razvijanjem i primjenom efikasnih algoritama za prepoznavanje i uklanjanje ranjivih sadržaja može se značajno doprinijeti stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Svaki pojedinac i pojedinka imaju odgovornost da promovišu pozitivan dijalog i suprotstave se svakom vidu govora mržnje“, naveo je Maksimović.

Tokom I panela „Koliko su žene u politici ravnopravne sa muškaricma?“ članica Odbora za ljudska prava i slobode, Drita Llolla, kazala je da žene suočavaju sa nedostakom povjerenja.

„Statistika pokazuje da se političarima ne vjeruje u velikoj mjeri. Dodatni izazov koji imate kao žena je što vam ni muške kolege ne vjeruju. Tako da se suočavate sa dvorstrukim nepovjerenjem. Ne otvara vam se prostor da napredujute u politici“, navela je Llolla

Smatra da se politička scena u Crnoj Gori svela na deklarativno zalaganje za vrijednosti i na svođenje na lično.

„Treba da se udružimo u zajedničkoj akciji da ovaj narativ promijenimo i da radimo na destigmatizaciji žena. Nasilje ne dolazi sa ulice, već se iz skupštine i javne pozornice, prelivase na društvo“, rekla je Llolla.

Ocijenila je da je veoma mali prostor dat ženama za odlučivanje u političkim partijama i skupštini Crne Gore.

Llolla je ukazala i da mediji dodatno viktimizuju žene i da bi trebalo da porade po tom pitanju zbog značajne uloge koju imaju.

Poslanik Socijaldemokrata Crne Gore, Boris Mugoša, smatra da je u bronijm segmetima loš položaj žena u Crnoj Gori.

„Na više načina se obeshrabruju žene da se bave bilo kojim javnim poslom. To dokazuje i bilo koji procenat žena na mjestima odlučivanja i u politici. Mislim da je u Crnoj Gori problem supstanca društva. Ubijeđen sam da nemamo dovoljan procenat ljudi koji progresivno razmišljaju, zbog toga smo pogodno tlo za brojne retrogradne politike“, kazao je Mugoša.

Ocijenio je da je u Crnoj Gori najveći izazov promjena svijesti.

„Vjerovatno se prave određeni iskoraci, ali su vrlo mali. Mizoginije je sve više. Društvene mreže su po tom pitanju ogromno zlo. Posebno me zabrinjava što nedostaje i ženske solidarnosti, a najviše me zabrinjava nekorektno tumačenje pojma feminizma, što sam primjetio u poslednje vrijeme da se nameće kao negativna pojava“, naveo je Mugoša.

Smatra da je potrebno mnogo više računa povesti o dijalogu u crnogorskom Parlamentu, koji, kako je istakao, predstavlja ogledalo jednog društva.

„Takođe mislim da je potrebno da radimo mnogo više na edukaciji. Kroz sistem obrazovanja razvijamo progresivni karakter pojedinca i njegovu kreativnost“, ocijenio je Mugoša.

Ekspertkinja i bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, osvrnula se na period od 2003. godine i na njenu borbu za ženska prava.

„Imali smo zakonodavni institucionalni uspon. Prvi smo u regionu normirali da je ne upotrebljavanje rodno-osjetljivog jezika diskriminacija. Uspjeli smo da sa pričom o rodnoj ravnopravnosti da uđemo u sistem obrazovanja. Dosta se radilo i na ekonomskom osnaživanju žena“, podsjetila je Dronjak.

Ocijenila je da danas veliki problem predstavlja kako promijeniti kulturni kontekst u kojem živimo.

„Kao najveću preprepku u ovom procesu vidim postojanje rodnih stereotipa sa kojima nikako da se izborimo“, dodala je Drobnjak.

Prema njenim riječima, uvijek se govori o kvalitetu žene na političkoj sceni, dok za muškarce to ne važi.

„Žena mora mnogo više energije da uloži u dokazivanje, da zasluži da bude dio političke scene. Svaka žena sa političke scene, ako će iskreno da vam odgovori da li je doživjela ili prijavila nasilje, reći će da jeste“, navela je Drobnjak.

Ocijenila je da ovakva politička scena ne podstiče mlade žene da se aktivnije bave politikom.

„Takođe, društvene mreže su toliko isprljale taj prostor da mogu da razumijem mladu ženu kad mi kaže da ne želi da se bavi politikom“, rekla je Drobnjak.

Smatra da je važno da se mladi uče da treba da ima podjednako muškaraca i žena na mjestima odlučivanja.

Drobnjak je ocijenila i da je stvarna moć za promjenu učešća žena u političkom životu u Vladi Crne Gore.

Istraživačica i ekspertkinja za rodnu ravnopravnost UNDP-a, Marija Blagojević kazala je da na globalnom nivou i u Crnoj Gori svjedočimo otporu prema ljudskim pravima i vraćanju retrogradnih ideja.

„U Crnoj Gori imamo dobar zakonodavni okvir, imamo određene mehanizme koje smo uspostavili. U institucionalnom smislu imamo bolju situaciju nego što je bila ranije. Ono što opstaje su utemeljeni rodni stereotipi i rodne uloge i to se lako dokazuje brojkama kao što su da je deset odsto imovine na ime žena, na tržištu rada nisu ni polovina“, navela je Blagojević.

Ocijenila je da je najteže iskorijeniti kulturološke obrasce.

„Sva istraživanja u proteklih pet, šest godina pokazuju da su mlađe generacije tradicionalnije i konzervativnije nego naše ili generacije naših roditelja. To govori o zabrinjavajućem trendu, a naročito ako na to dodate dostupnost svega na društvenim mrežama“, rekla je Blagojević.

Ukazala je na studiju UNDP-a koja je pokazala da je od 1946. godine do danas samo 26 različitih žena bilo u izvršnoj vlasti u Crnoj Gori.

„Kada uzmete uz obzir koliko je žena bilo u crnogorskom parlamentu od 1946. godine do danas, brojke pokazuju da je od 2319 muškaraca i žena, 246 je bilo žena, što je deset odsto. Žene su cijelo to vrijeme bile većina u populaciji“, navela je Blagojević.

Konferencija je održana u okviru projekta „Doprinos inkluziji manjina u politički život Crne Gore“, koji realizuje CeMI uz podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore.