Sociolog Andrija Đukanović govorio je za portal Standard o crnogorskom društvu i odnosu na ove probleme, zašto žene prićutkuju nasilje, ali i o pravima nježnijeg pola koja ne iskoriste. Takođe, iz Uprave za izvršenje kriviničnih sankcija portal Standard su dostavljene informacije i koliko je zatvorenika osuđenih za bilo koji vid nasilja nad ženama, ali i informacija kako se prema tim zatvorenicima ophode ostali u UIKS-u.

“Presude nemaju adekvatnu težinu”

Sociolog Andrija Đukanović, kazao je da se stvari po pitanju nasilja sporo mijenjaju, napominjući da presude za takva krivična djela nemaju adekvatnu težinu.

“To govori da jos uvijek ni kod građana ali ni kod institucija ne postoji jasna svijest i osuda nasilja nad ženama, već bi se čak moglo reći da postoji određeno opravdavanje i nalaženje opravdanja za ovu pojavu. Što se tiče silovanih žena i odnosa zajednice prema njima, i tu jos uvijek žive određeni stereotipi i predrasude koje uzrok silovanja prije svega traže u ženi, u njenom ponašanju i sl. To su one dobro poznate konstatacije o tome da je žena izazvala silovanje svojim izgledom, načinom oblačenja ili ponašanjem. Uvijek postoji zadrška u osudi silovanja uz ono neizbježno ali… Takve žene osjećaju se stigmatizovano i nijesu spremne da potraže podršku, imaju strah od osude društva što ih može još više izolovati i pogoršati njihovu situaciju”, kazao je Đukanović.
Nažalost, prema riječima sociologa, društvo u dobrom dijelu ostaje tolerantno na nasilje.

“Pomaci u razvoju svijesti o pravima žena”

Povezani članci

hronika

Sistem ne vjeruje ženama, žrtvama porodičnog nasilja: Vrtimo se u krug – od slučaja do slučaja

drustvo

Sigurna ženska kuća za Standard: Od početka godine pomoć zatražilo 426 žena, cjelokupan sistem ne odgovara efikasno, policija i tužilaštvo nedovoljno obučeni

drustvo

ISPOVIJEST ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Moja porodica je bila moje sigurno utočište, ali postala je poprište mog straha i bola

“Ranije sam pomenuo da i institucije često pribjegavaju društveno prihvatljivim normama i stavovima u odnosu na nasilje nad ženama, uključujući i silovanje što kod žena stvara osjećaj nepovjerenja u institucije, pa su manje spremne da prijave silovanje. Vidjeli smo u ranijim slučajevima femicida koliko su institucije bile tolerantne prema nasilnicima i do čega je to kasnije dovodilo. Sa druge strane ima i pomaka u smislu razvoja svijesti o pravima žena, i u suprostavljanju nasilju kroz angažman brojnih organizacija za prava žena i slično”, rekao je Đukanović.

On dodaje da je potrebno još puno napora da se stavovi prema ženama koje su preživjele nasilje promijene i u tome treba da učestvuju svi društveni akteri, počev od institucija pa do svakog građanina.

“Devet zatvorenika zbog silovanja”

U Upravi za izvršenje krivičnih sankcija nalazi se devet osoba zbog počinjenog krivičnog djela silovanje, takođe, u ovoj ustanovi ih je još 20 zbog ostalih vidova nasilja nad ženama.

Najmlađi zatvorenik zbog počinjenog krivičnog djela silovanje ima 22 godine, dok najstariji ima 61 godinu.

Gledajući svjetske filmove, moglo se primijetiti da osuđenici zbog nasilja nad ženama u zatvoru budu maltretirani od strane drugih zatvorenika, te smo povodom toga pitali i UIKS kako se ophode osuđenici za druga krivična djela prema silovateljima i nasilnicima.

“Zatvorenici optuženi za krivična djela protiv polnih sloboda su obično okarakterisani negativno, stoga postoji i određeni animozitet od strane zatvoreničke populacije. Međutim, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija brižljivim određivanjem smještaja zatvorenika ne dozvoljava bilo kakav vid maltretiranja ili zlostavljanja ovih lica. Osim toga, u skladu sa čl.27 st.5 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti prilikom smještaja zatvorenika uzimaju se u obzir starost zatvorenika, dužina kazne, ranija osuđivanost, fizičko i mentalno zdravlje, zahtjevi za posebnim tretmanom, njegova bezbjednost i bezbjednost drugih zatvorenika, kao i druge okolnosti od značaja za resocijalizaciju i reintegraciju u društvo”, dodaju iz UIKS-a.