U skladu sa time, usvojena je Informacija o rezultatima analize zakonodavnog okvira i sudske prakse u vezi sa državljanstvom, što je danas objavljeno na sajtu Vlade.

Predlaže se da a se uslov od neprekidnog boravka definiše tako da se u isti uračunava i periood privremenog boravka uz stalni boravak koji se dobija na osnovu ovog privremenog.

“Predloženo rješenje će riješiti status nemalog broja građana koji žive, privređuju, plaćaju poreze, te su svoj život vezali za ovu zemlju, a usljed ovako definisanih uslova nisu još uvijek uspjeli da steknu crnogorsko državljanstvo”, stoji u Informaciji.

Pravo na državljanstvo, po zakonu, između ostalog ima osoba koja neprekidno i zakonito boravi u Crnoj Gori deset godina prije podnošenja zahtjeva za prijem u državljanstvo. Ovih deset godina zakonitog i neprekidnog boravka propisanih Zakonom o crnogorskom državljanstvu svoje precizno određenje našli su u Odluci o kriterijumima za utvrđivanje uslova za sticanje crnogorskog državljanstva prijemom prema kojoj, između ostalog zakoniti boravak, ima lice koje na teritoriji Crne Gore boravi po osnovu odobrenja organa državne uprave nadležnog za poslove prebivališta i boravišta prije podnošenja zahtjeva za prijem u crnogorsko državljanstvo i ima boravak na neodređeno vrijeme (stalno nastanjenje).

Preporučeno

NAKON PISANJA STANDARDA: Uprava policije IPAK otkrila koliko će policajaca biti angažovano na Samitu u Tivtu

Kaća Bulatović: Moja slika u kući IHF-a stoji kao simbol rukometa, a institucije u Crnoj Gori zaboravile su da postojim

NEVRIJEME U REGIONU: Hrvatsku zahvatilo nevrijeme, temperatura za jedan sat pala deset stepeni

POLICIJA POTVRDILA PISANJE STANDARDA: Krivična prijava zbog sječe 865 kubika šume na Jelovici, ali ključni akteri i dalje “nepoznati”

Tri godine bez presude: Optuženi za pokušaj ubistva Bobana Šaranovića i dalje u bjekstvu

Upozorenje za kupače na Jadranu: More preplavile opasne meduze

“Sudska praksa je pokušala da tumačenjem samog Zakona (a naročito pojma neprekidnog boravka) faktički ograniči domašaj pomenute Odluke u odnosu na ovo pravno pitanje. Međutim, naknadni stavovi Vrhovnog suda Crne Gore (koji je, uz druge presude, u prilogu ove informacije) su bili decidni u stanovištu da se Zakonom propisani uslovi moraju tumačiti u svjetlu kriterijuma propisanih predmetnom Odlukom. Navedeno predstavlja konačan i uniforman stav crnogorske sudske prakse, koji je potvrđen i nedavnim sudskim presudama. Jasno je, odnosno nesporna je činjenica to da se zakonopisac nije odredio u odnosu na pojam „boravka“ naročito jer Zakon o strancima prepoznaje dvije vrste ovog instituta, privremeni i stalni, već je to kroz član 17 ostavio podzakonskom aktu, odluci Vlade”, napominje se u Informaciji Vlade.