Vojinović: Adaptacija na klimatske promjene od suštinske važnosti

Ona je kazala da ni ekonomije koje su razvijenije od Crne Gore ne mogu da izbjegnu uticaj klimatskih promjena.

„Klimatski hazardi su neizbježni, a njihova eliminacija nemoguća. U tom smislu, neophodno je napraviti pomak od sadašnje prakse reagovanja na događaj ka praksi prevencije“, rekla je Vojinović u intervjuu agenciji MINA.

Kako je navela, u Crnoj Gori, kroz Zakon o zaštiti i spašavanju prepoznato je da su poslovi zaštite i spašavanja poslovi od javnog interesa, koje sprovode državni organi, organi državne uprave, jedinice lokalne samouprave, privredna društva, preduzetnici i druga pravna i fizička lica.

Vojinović je kazala da je na taj način sistem zaštite i spašavanja postavljen na najširoj osnovi i uspostavljena su tri nivoa rukovođenja i koordiniranja zaštitom i spašavanjem.

Ona je rekla da je obrazovanjem Operativnog štaba za zaštitu i spašavanje, koji vrši operativnu koordinaciju aktivnosti učesnika zaštite i spašavanja, obezbijeđeno znatno efikasnije rukovođenje, dok je jedinstveno rukovođenje aktivnostima zaštite i spašavanja na teritoriji jedinica lokalnih samouprava obezbijeđeno obrazovanjem opštinskih timova za zaštitu i spašavanje.

„Zasigurno da osobe koje se nalaze na operativnom nivou i na prvoj liniji odbrane ljudi i imovine, kada nastupi vanredna situacija, daju maksimum svojih napora i spremaju odgovor kada postoje najave nadležnih službi da se očekuje nepovoljna klimatska situacija“, navela je Vojinović.

Ona je poručila da se ti timovi moraju dodatno jačati ljudstvom i da država mora iskoristiti fondove Evropske unije (EU) da nabavi dodatnu opremu, kako ne bi u velikoj mjeri zavisila od Mehanizma civilne zaštite EU.

Taj Mehanizam se, kako je pojasnila, aktivira u slučaju da njegova država članica nije u mogućnosti da nacionalnim kapacitetima odgovori na neki ekstremni klimatski hazard.

„Neke od ovih skupih aktivnosti su kvalifikovane za sufinansiranje od EU u okviru Finansijskog instrumenta za civilnu zaštitu Zajednice i to Crna Gora treba i da iskoristi. EU će finansirati zahtjeve za hitne reakcije, a posebno za transportne resurse, kada se iscrpe svi drugi resursi“, dodala je Vojinović.

Ona je, odgovarajući na pitanje da li Crna Gora u dovoljnoj mjeri ulaže u sistem civilne zaštite, kazala da država već ima uspostavljenu određenu vrstu sistema pripravnosti i reagovanja u vanrednim situacijama.

„Crna Gora je od 2015. godine članica Mehanizma unije za civilnu zaštitu, kada je i uspostavljen strateški okvir za smanjenje rizika od katastrofa“, navela je Vojinović.

Kroz taj Mehanizam, kako je rekla, Crna Gora može da se bori sa katastrofama, i to uz podršku drugih država, jer su joj dostupni resursi koje nema, a imaju ih ostale države članice, poput spasilačkih i medicinskih timova, transportne i ostale opreme.

Vojinović je dodala da mehanizam daje mogućnost participacije Crne Gore u mnogim programima obuke – kursevi, vježbe, razmjena stručnjaka, kao i na radionicama, seminarima i projektima.

Ona je kazala da je, ipak, spremnost civilne zaštite i reagovanje u vanrednim situacijama koje nastanu u velikoj mjeri odgovornost same Crne Gore.

„Pored jačanja tehničkih i materijalnih kapaciteta, u oblasti civilne zaštite potrebna je i izgradnja kapaciteta vezano za pitanja ublažavanja, prilagođavanja i smanjenja rizika od katastrofa u nadležnim organima države, ali i na lokalnom nivou i u privatnom sektoru“, poručila je Vojinović.

Kako je kazala, jačanjem administrativnih kapaciteta nacionalni sistem civilne zaštite će se uskladiti sa sistemima, standardima i dobrom praksom država članica EU.

Vojinović je rekla da to zahtijeva kontinuirano opremanje i obuku osoblja zaposlenog na poslovima civilne zaštite, a sve u cilju postizanja njihove spremnosti za kvalitetnu i efikasnu podršku u smanjenju rizika od katastrofa.

Crna Gora, kako je navela, treba da gradi kapacitete za vršenje nacionalne procjene rizika od katastrofa, sprovođenje upravljanja rizikom i procjenu sopstvenih kapaciteta za upravljanje rizikom.

„Dakle, u kontinuitetu treba nastaviti sa organizovanjem obuka radi unapređenja kapaciteta za implementaciju propisa u oblasti sistema zaštite i spašavanja, vezano i za prirodne i tehničko-tehnološke nepogode“, kazala je Vojinović.

Ona je poručila da se mora jačati i saradnja između Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je nadležno za civilnu zaštitu, i drugih resora nadležnih za upravljanje rizicima od katastrofa, naročito poplava i industrijskih nesreća.

Vojinović je kazala da se trenutno uz podršku UNDP-a izrađuje prvi Nacionalni plan adaptacija na klimatske promjene, koji će obuhvatiti ključne sektore koji su pogođeni klimatskim promjenama, kao što su poljoprivreda, vode, turizam i zdravlje.

Kako je rekla, ono što je posebno važno je da će taj dokument donijeti i finansijsku procjenu primjene mjera adaptacije na klimatske promjene u tim sektorima.

Vojinović je poručila da se moraju ubrzati aktivnosti na njegovoj pripremi i da Crna Gora mora pokazati odlučnost da se uhvati u koštac sa jednim od najvećih globalnih izazova 21. vijeka.

„Naime, kako bismo izbjegli gubitke živog svijeta, biodiverziteta, imovine i infrastrukture, neophodna je ambiciozna i ubrzana adaptacija na klimatske promjene, uz istovremeno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, poput ugljen-dioksida i metana“, istakla je Vojinović.

Kako je navela, na taj način u Crnoj Gori bi trebalo da se stvore preduslovi da adaptacija na klimatske promjene u ključnim privrednim granama smanji sadašnje i buduće klimatske rizike i štete na ekonomičan način.

Upitana da li se u Crnoj Gori mogu očekivati češće ekstremne vremenske i klimatske pojave, Vojinović je kazala da će, prema najnovijim naučnim podacima Međuvladinog panela za klimatske promjene, region Evrope kojem pripada Crna Gora u budućnosti biti značajnije izložen ekstremnim hidrometeorološkim hazardima.

„Sa porastom temperature i smanjenjem padavina tokom ljeta i jeseni, očekuje se dalji rast obima i pojave suša“, rekla je Vojinović.

Ona je navela da suše značajno remete vodni bilans, što u Crnoj Gori može uzrokovati negativne uticaje kao što su šumski požari i značajno smanjenje proizvodnje hidro-energije i prinosa usjeva.

„Već sada imamo situaciju da su padavine značajno promijenile intenzitet i karakter, kao posljedica otopljavanja i viših temperatura vaduha, posebno u sjevernom regionu“, kazala je Vojinović.

Ona je rekla da se, kao direktna posljedica klimatskih promjena, bilježi smanjenje broja dana sa sniježnim padavinama i trajanje sniježnog pokrivača.

Vojinović je pojasnila da to dovodi do pojave „brzih poplava”, odnosno kratkotrajnih kiša jakog intenziteta koje će dovoditi do urbanih i bujičnih poplava, odnosno plavljenja djelova gradova, saobraćajnica i kuća, a što će pričinjavati velike materijalne štete.

Kako je kazala, posljedice poplava mogle bi da budu velike materijalne štete, ugroženost kritične infrastrukture, dok bi poljoprivredne površine smještene u kotlinama posebno mogle da budu snažno pogođene poplavnim talasima.

„Dakle, Crna Gora se nalazi pod ogromnim rizikom od poplava, jer obilne kišne serije u kombinaciji sa topljenjem snijega u planinskim predjelima, dovode do porasta nivoa voda u rijekama i jezerima, nakon čega nastupaju poplave koje nanose materijalne štete i ugrožavaju normalno funkcionisanje infrastrukturnih sistema“, rekla je Vojinović.

Zbog toga bi, kako je navela, mjere prilagođavanja morale da uključuju i stalno prilagođavanje infrastrukture za upravljanje vodom.

„Poplavama u Crnoj Gori najviše su ugroženi obod Skadarskog jezera, donji tok rijeka Morače i Bojane. Takođe, sve češće i intenzivnije poplave se javljaju u Plavsko-Gusinjskoj kotlini, kao i duž toka Lima, od Plava do Bijelog Polja“, kazala je Vojinović.

Kako je rekla, olujne, grmljavinske i gradonosne nepogode, kao i vrtložni fenomeni u obalnom pojasu, poput morske pijavice, takođe su opasnost za Crnu Goru i mogu da nanesu veliku štetu objektima i naruše nesmetano funkcionisanje infrastrukturnih sistema.

Vojinović je kazala da je zbog klimatskih promjena Crna Gora postala zemlja klimatskih ekstrema.

Ona je navela da je, iako je Crna Gora veoma mali emiter gasova s efektom staklene bašte, u posljednjih 30 godina došlo do rasta prosječne temperature vazduha za 1,1 stepen celzijusa.

Vojinović je rekla da su toplotni ili tropski talasi postali učestaliji i da predstavljaju sve veću ekstremnu klimatsku opasnost.

„Međutim, zagrijavanje za posljedicu nema samo porast prosječne temperature i toplotne stresove, već podrazumijeva i sve češće i ekstremnije ostale meteorološke i hidrološke situacije“, kazala je Vojinović.

Ona je rekla da su svi privredni sektori u Crnoj Gori osjetljivi na štetne i negativne efekte klimatskih promjena i ocijenila da su najviše izloženi sektor voda, šumarstvo, poljoprivreda i javno zdravlje.

„Sektor voda pokazuje smanjenje vodnog bilansa u svim riječnim slivovima u Crnoj Gori, usljed smanjenja količina kišnih i sniježnih padavina“, navela je Vojinović.

Kako je kazala, u sektoru šumarstva najveći rizik postoji za šume u primorskoj i centralnoj regiji, gdje visoke temperature tokom ljeta i tipična vegetacija dovode do preduslova za nastanak šumskih požara.

„I do sada su crnogorske šume više puta bile ugrožene šumskim požarima koji su, iako ih je izazvao ljudski faktor, zbog klimatskih promjena bili intenzivnijeg uticaja“, dodala je Vojinović.

Prema njenim riječima, sektor poljoprivrede veoma je ranjiv na klimatske promjene zbog zavisnosti od specifičnih temperaturnih uslova i raspoloživosti vode.

Ona je dodala da se veliki dio poljoprivrednih područja u Crnoj Gori nalazi u ravnicama, što ih čini posebno sklonim poplavama, a izložene su i sušama.

„Kada je riječ o sistemu javnog zdravlja, zbog sve učestalijih tropskih talasa, koji se na nivou Evrope ionako smatraju najsmrtonosnijim klimatskim hazardom, mora se ojačati kapacitet zdravstvenog sistema da se izbori sa tom vrstom vanredne situacije“, navela je Vojinović.

Ona je podsjetila da je prvu i sada važeću Nacionalnu strategiju u oblasti klimatskih promjena do 2030. donijela Vlada, još 2015. godine.

Taj strateški dokument se, kako je navela, bavi mjerama mitigacije, odnosno ublažavanja posljedica klimatskih promjena.

„Nacionalnom strategijom u oblasti klimatskih promjena je do 2030. godine predviđena realizacija 69 mjera ublažavanja klimatskih promjena, zatim deset mjera koje se odnose na potrebu izrade Nacionalnog plana prilagođavanja klimatskim promjenama i usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa EU propisima iz oblasti klimatskih promjena“, kazača je Vojinović.

Kako je navela, prema zvaničnim podacima, od ukupnog broja mjera do sada je realizovano devet, u toku je realizacija 41, od jedne se odustalo, dok realizacija preostalih 18 mjera nije otpočela, jer nijesu dospjele na realizaciju.

Na pitanje koliko je crnogorska javnost upoznata sa rizicima i posljedicama klimatskih promjena, Vojinović je odgovorila da smatra je u Crnoj Gori šira javnost nedovoljno zainteresovana da razumije cijelu sliku klimatskih promjena, koja je prilično kompleksna.

Ona je kazala da je za početak potrebna bolja edukacija o klimatskim promjenama, kako bismo što bolje razumjeli problem koji riješavamo i promijenili sopstvene navike.

„Treba da se potrudimo da što više pješačimo, umjesto što se vozimo automobilima, da bolje izolujemo naše domove, da se trudimo da trošimo manje energije u našim prostorima, da prilagodimo ishranu“, poručila je Vojinović.

Ona je naglasila da je adaptacija na klimatske promjene od suštinske važnosti, posebno za poljoprivrednike, što uključuje različite mjere, od promjene sorti do povećanja i unapređenja navodnjavanja za određene usjeve kada je to ekonomski izvodivo i kada nema ograničenja u dostupnosti vode.

Prema riječima Vojinović, veliku ulogu u procesu adaptacije na klimatske promjene treba da preuzmu gradovi.

„Razlog za njihovo isticanje u borbi sa klimatskim promjenama je taj što gro populacije živi u urbanim cjelinama, pa lokalne vlasti moraju da donose zelene prostorne planove“, kazala je Vojinović.

Ona je dodala da je to i obaveza iz EU Strategije biodiverziteta do 2030. godine za svaki grad sa više od 25 hiljada stanovnika.

„Takvi planovi bi trebalo da daju odgovor na klimatske probleme kroz rješenja zasnovana na prirodi, odnosno više zelenila i parkova, izgradnju pametnih zgrada, obezbjeđivanje zaliha čiste vode, upotrebu obnovljivih izvora energije i održivog transporta između urbanih i ruralnih područja“, rekla je Vojinović.