Zakonom o upravljanju otpadom će od 20.oktobra biti zabranjena upotreba plastičnih kesa i plastike za jednokratnu upotrebu, te ako se ovoga puta ispusti adekvatna primjena ovoga dijela Zakona upravljanja otpadom, izgubićemo mogućnost da napravimo važan civilizacijski iskorak da se približimo sistemima upravljanja otpadom koji postoje danas u razvijenom svijetu, naročito državama članicama Evropske unije – kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, izvršna direktorica Centra za klimatske promjene Ivana Vojinović.

“Ovaj novi Zakon o upravljanju otpadom mi smo dugo godina čekali. Oduvijek smo imali Zakon o upravljanju otpadom, ja moram reći jako kvalitetan, ali ono što nam fali jeste njegova primjena. Ove izmjene su se jako dugo radile, nekih četiri, pet godina. Konačno je u aprilu Skupština donijela taj Zakon, gdje je najviše odjeknula vijest, naročito među građanstvom, da odjednom više nema plastičnih kesa debljine zida od 15-50 mikrona. To su kese koje će biti zabranjene”, rekla je Vojinović.

Sagovornica E uživo kaže da nije sigurna jesu li svi građani dovoljno informisani o zabrani upotrebe plastičnih kesa koja slijedi, polazeći, kako kaže, od onih koji žive u nekim ruralnih dijelova države, i nemaju toliko pristup digitalnim tehnologijama, ali, to su, dodaje ona, početni koraci i dobar način da se pokaže snaga države, prije svega inspekcijskih organa.

,,Od 20.oktobra pa nadalje, nama će se, građanima Crne Gore, drastično promijeniti odlazak u kupovinu. Nosićemo cegere, torbe, negdje ćemo morati da postanemo inovativni, ali hajde da to posmatramo sa neke druge strane, sa strane nekog preduzetničkog duha i aktivnosti. Možda će to podstaći mlade preduzetnike, mikro, mala i srednja preduzeća da se bave proizvodnjom nekih proizvoda od recikliranog materijala, koji će obezbijediti odgovarajući supstitut onim jednokratnim kesama, kojima su posljednji dani korišćenja u Crnoj Gori”, istakla je Vojinović.

U Crnoj Gori se godišnje upotrijebi preko 63 miliona plastičnih kesa, objašnjava Vojinović i podsjeća da je životni vijek jedne plastične kese 400 godina, i da će te kese koje bacimo u kontejner živjeti 400 godina duže od nas, te da će nadživjeti i nas, našu djecu, naše unuke i praunuke, mnogobrojno potencijalno potomstvo, ističe ona, i kad takao posmatramo taj negativan uticaj plastičnog otpada, njegovog odlaganja, kako kaže, postajemo svjesniji i savjesniji.

,,Sama Evropska unija je 2021.godine zabranila upotrebu jednokratne plastike, plastičnih slamčica, tanjira, stalaka za balone, i tako dalje. Naše navike, ovdje u Crnoj Gori, mogu biti jako čudne, mi pričamo o ekologiji, dosta pričamo o potrebi zaštite životne sredine, mnogi imaju ove informacije koje sam saopštila za plastični otpad, ali im je jako teško, jer mi imamo navike. Ja zaista mislim da adekvatan sistem kažnjavanja u ovom slučaju, i u drugim slučajevima, bi trebalo da da rezultate da shvatimo da se Zakon u cijelosti mora poštovati”, naglasila je Vojinović.

Infrastruktura za odlaganje otpada, makar u Podgorici, poručuje Vojinović, postoji, ima suva i mokra frakcija, kao i šest reciklažnih dvorišta, to su specijalizovane lokacije gdje tačno može odložiti otpad, koji se ne stvara svakodnevno u domaćinstvima, ističe ona, ne komunalni otpad, ali ona vrsta koja se s vremena na vrijeme nagomila, kao što je, dodaje ona, električni i elektronski otpad.

“Imamo šest reciklažnih dvorišta za koje vjerujem da se uopšte ne koriste u dovoljnoj mjeri. Svako od nas od sedam sadi ujutru do devetnaest sati uveče može tu da besplatno odloži tu vrstu otpada. U tom smislu postoji infrastruktura. Ali, pitanje primarne selekcije je ključno. Mi treba i u našem domaćinstvu da imamo dvije kante, neće nam uzeti puno prostora, kanta za smeće za suvi i kanta za mokri otpad… Ako dobijete dosta miješanog otpada onda je kvalitet reciklabilnih frakcija jako slab, i zbog toga su ovakve stope reciklaže, niske i nezadovoljavajuće. Iz tog razloga sistem upravljanja otpadom u Crnoj Gori ne funkcioniše, jer svi lanci nijesu uvezani, od nas građana pa do krajnjih instanci, nadležnih inspekcijskih i komunalnih službi”, poručila je Vojinović.

“Ministarstvo da požuri sa podzakonskim aktima”

Mi smo i prije imali veoma dobar i upotrjebljiv Zakon, koji nijesmo koristili adekvatno da bi imali neki benefit od njega, međutim ovaj novi Zakon je već bio 2018.godine pripremljen, tako da je žalosno što smo čekali šest godina na njegovo usvajanje – kazao je u emisiji E uživo direktor gradskog preduzeća Deponija – Aleksandar Božović.

“Što se tiče plastičnih kesa, mi u Deponiji se jako radujemo što ćemo ih vidjeti u nekoj manjoj mjeri, jer to nama predstavlja balast i nikakav benefit. Kad sam došao u preduzeće, prije nekih jedanaest mjeseci, sačekalo nas je 133 tone kesa, koje su bile izvučene iz otpada, presovane, balirane i spremne za dalju distribuciju. Međutim mi nijesmo mogli da pronađemo nikoga, ni da mu platimo, da ih preuzme, što znači da te kese nijesu upotrebljive dalje, i nije moguće da ih iskoristimo za nešto novo” – rekao je Božović.

Cijena kesa, koje će moći da se koriste biće visoka, smatra Božović, što će demotivisati građane, te ćemo se vratiti u vrijeme prije dvadeset, dvadeset pet godina, prisjeća se on, kad su svi nosili cegere, a to je vrijeme bilo normalno i pristojno, i te dobre prakse, vjeruje on, treba vratiti i ponoviti.

,,Što se plastike tiče, postoji plastika koju je moguće upotrijebiti više puta, a postoji i plastika koja je vrlo teško iskoristljiva, koja takođe predstavlja balast. Tako da, svima onima za jednokratnu upotrebu, mi lično, iz Deponije se jako radujemo što više nećemo gledati takve proizvode, takav balast od materijala, već to što dođe biće upotrjebljivo, i onda ćemo sa velikim zadovoljstvom, drastično bolje da upravljamo i naš rezultat fisansijski i samim tim manje ćemo puniti sanitarne kade sa nekim materijalima koji su neupotrebljivi”, naglasio je Božović.

U sklopu Deponije postoji reciklažni centar, ali ne postoji primarna selekcija, objašnjava Božović, jer se ne odvajaju staklo, plastika, papir i biološki otpad u gradskim kontejnerima, već, kako kaže on, takav izmiješani otpad stiže na deponiju, a zaposleni fizički, bukvalno rukama, ističe, sortiraju taj otpad.

,,Tako miješan otpad je jako teško plasirati na tržište, ima drastično manju cijenu nego kad bi bio na licu mjesta selektovan. Što znači da je bez primarne selekcije vrlo teško uraditi, to što uradite je jako neisplativo, tako da postoje redoslijedni koraci, gdje treba uvesti primarnu selekciju i onda apsolutno možemo da dođemo do tog procenta u reciklaži, drastično boljeg nego što je sad slučaj”, istakao je Božović.

Ako se ne počne sa primjenom Zakona i osvješćenjem građana po pitanju selektovanja otpada, poručuje Božović, građani koji sa plaćaju račun za čistoću oko pet eura, doći će u situaciju da za koju godinu plaćaju četrdesetak eura, jer će, ističe on, uništavanje tolike količine neselektiranog otpada biti skuplje.

Preporučeno

VUKSANOVIĆ ZA STANDARD: Knežević je politički usamljenik koji preživljava na temi Hrvatske, Milatović opasno politički luta

Pretresi u Podgorici i Kolašinu: Policija traga za Nebojšom Bugarinom

MCP odgovorila Vučiću: Štetno je sa pozicije predsjednika Srbije upućivati neodređene kritike na račun Crkve

MULEŠKOVIĆ ZA STANDARD: Ako visoke cijene goriva potraju, građane čeka novi talas poskupljenja

Crnu Goru čeka ozbiljna rasprava o migracijama, Kalezić: Ne smijemo dozvoliti političke manipulacije

UHAPŠEN Podgoričanin, osumnjičen da je poslao prijeteće pismo Nikoli Zirojeviću

,,Ovo je nešto što je alarmantno, što je hitno, i ja stvarno vjerujem da će Ministarstvo ekologije da požuri sa tim podzakonskim aktima, kako bi došli u neku mogućnost da se bavimo svojim poslom na pravi način”, zaključio je Božović.