Video
“To je ozbiljan dio nacionalnog crnogorskog identiteta i to je propušteno. Od 2006. je trebalo raditi na tome. Mi na Cetinju ne školujemo ni jednog crnogorskog popa, nego srpske popove. Imali smo načina da jačamo crkvu, baš kao što je država Srbija jačala svoju crkvu,” navela je ona.
Ona kaže da je Crnogorska crkva u Crnoj Gori ugrožena.
“Boga vam niko ne može uzeti, vjera je intimna stvar. CPC nije nestala, morali smo mnogo mnogo i više da se posvetimo Crnogorcima i crnogorskim vjernicima, izgleda da u CG svoju vjeru ne mogu jedino ispoljavati Crnogorci,” kaže ona.
Ona kaže da država nije prepoznala da je mnogo suputnije bilo da Zakon u skupštinsku raspravu uđe na prijedlog jedne NVO koja je prikupila 10.000 potpisa.
“Načinom na koji je taj zakon donešen one noći u skupštini, ne možemo biti zadovoljni. I mislim da je to trebalo mnogo suptilnije da se uradi i da bi tada izazvalo mnogo manje netrpeljivosti i mnogo manje političkih tenzija. Ja ne mislim da su litije samo izraz nezadovoljnih vjernika, one su izraz neznanja, siromaštva, gladi… Mislim da se ne guši građanska CG, napratov građanska CG je jaka i ona će naći način da privede tu priču do kraja. Mislim da je ovo dobra opomena,” kazala je ona.
Očekivano je bilo da će nakon tolikog broja ljudi na litijama stvari ovako da se razriješe.
Komentarišući slučaj profesorice iz Bara koja je pozivala djecu na moleban, Vukotić kaže da Institucije sistema nijesu zaštitile djecu.
“Nadam se brzoj reakcji ombudsmana budući da institucije nijesu dale pravi odgovor”, smatra ona.
Pozorište u koronakrizi stradalo
Borba za kulturu tokom pandemije, bila je izuzetno teška, kazala je Vukotić.
Kaže da je pozorište “stradalo” u situaciji koronakrize.
Ona kaže da se u nekim kultuenim institucijama nijesu pravili dobri strateški potezi.
“U crnogorskoj kulturi veliki je problem ozbiljan manjak institucija”, smatra Vukotić.
“Čini mi se da smo se u posljednjih dvadeset godina više bavili gašenjem institucija kulture, nego građenjem,” navela je ona.
Kada je u pitanju FIAT kaže da nije bila pristalica zaključavanja kulture i pakovanja na tv format, pojavom pandemije.
“Mi ove godine nijesmo davali nagrade, već zahvalnice, da pokažemo razumijevanje za one koji nijesu uspjeli da dođu. Zajedničko pregnuće je bilo da se ovaj festival i dogodi ove godine,” navela je ona.
Ona je kazala da se FIAT od 2013. odvija pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Glavnog grada.
“Smatram da bi ta podrška za kulturu morala biti mnogo veća i mnogo značajnija. Ni jedne godine ta podrška nije bila veća od 50 ili 60 hiljada eura, a to je izuzetno malo,” navela je Vukotić.
Ona kaže da se godinama u Crnoj Gori njeguju poslušni umjetnici.
“Umjetnik je stvoren da kritikuje. Čini mi se da smo cijeli nacionalni identitet sveli na grb i zastavu, to je potpuno besmisleno. To jesu važne stvari, ali kultura i identitet nijesu samo to. Mora se njegovati onaj koji kritikuje, nije smisao kritike samo da neko bude napadnut nego da se ta stvar popravi i da dođemo do boljih rezultata. Jednom zauvijek mora da se podvuče da vidimo ko, kako i sa kojom biografijom preuzima institucije kulture,” istakla je ona, dodajući da moramo da se borimo za ljude i profesionalce koji izražavaju svoj stav.
Istakla je da je malo nacionalnih ustanova kulture.
Preporučeno
“Nemamo prave i čiste strukture, nego kuburimo na opštim mjestima i onda smo stalno u nekoj nacionalnoj histeriji. Apel da treba da radimo profesionalno i da se bavimo sobom. Ne možete da dozvolite da direktori javnih institucija nemaju plan i program, koji mora da bude javan akt,” kazala je ona.
