Video
Govoreći o izazovima savremene komunikacije, Vuksanović je istakla da je razumljivo što opšta javnost nove teme i promjene, posebno u duvanskoj inudstriji, često dočekuje oprezno, sa skepsom, pa i predrasudama.
„Ljudi smo i sumnjičavost nam je prirodna. Za stvari koje nam nijesu u fokusu često je lakše prihvatiti popularno mišljenje nego analizirati, promišljati i tražiti dokaze. Međutim, ono što zabrinjava jeste kada institucije, kojima je posao da informišu odgovorno, u javnim nastupima iznose neprovjerene informacije, odbijaju debatu, vode se predrasudama, a nauku uopšte ne uzimaju u obzir. To je veliki problem, posebno kada je riječ o međunarodnim institucijama kojima se u našoj zemlji apriori vjeruje”, poručila je Vuksanović.
Ona je naglasila da se u javnom prostoru često stvara percepcija da su međunarodne institucije i organizacije potpuno neutralne i vođene isključivo javnim interesom, iako, kako je navela, i one funkcionišu unutar sistema finansiranja, partnerstava i političkih uticaja. Upravo zato, smatra ona, legitimno je tražiti više transparentnosti, pluralizma i javne debate, piše Pobjeda.
„Ne negiramo doprinos međunarodnih organizacija javnom zdravlju i sigurnosti, ali smatramo da bez nauke i otvorenog dijaloga nema napretka”, kazala je Vuksanović.
Osvrćući se na dugogodišnje javne politike, ocijenila je da praksa agresivnih komunikacijskih kampanja, zabrana i povećanja akciza tokom decenija nije dala očekivane rezultate, jer ljudi i dalje pronalaze načine da nastave da puše, a nerijetko se okreću i crnom tržištu, što dodatno ugrožava i zdravlje građana i ekonomiju.
„Zato pozivam da se udružimo i radimo na smanjenju štetnosti, jer je to jedini prihvatljiv put koji je pokazao rezultate. Provjerite, testirajte, ali hajde da radimo zajedno. Možda to nije idealno rješenje, ali je u ovom trenutku jedino koje daje konkretne efekte”, poručila je Vuksanović.
Govoreći o komunikaciji u širem smislu, Vuksanović je ocijenila da su odnosi s javnošću danas mnogo više od odnosa s medijima, jer podrazumijevaju komunikaciju sa građanima, poslovnom zajednicom i donosiocima odluka. U takvom okruženju, naglasila je, poruke moraju biti dosljedne, jasne i zasnovane na činjenicama.
„Komunikacija danas nije samo alat, već strateška funkcija koja menadžmentu daje sigurnost da vodi promjene. U industrijama koje su pod stalnim pritiskom javnosti, ona je od presudne važnosti, posebno u vremenu kada postoji mnogo dezinformacija i pogrešnih uvjerenja”, rekla je Vuksanović.
Kako je navela, upravo zato krizna komunikacija više nije samo reakcija kada problem nastane, već sastavni dio strateškog upravljanja. U tome važnu ulogu imaju PR stručnjaci, koji pomažu kompanijama da planiraju scenarije, upravljaju reputacijom i donose odluke u realnom vremenu.
Poseban dio njenog izlaganja bio je posvećen transformaciji kompanije Philip Morris, za koju je rekla da se često pogrešno predstavlja ili banalizuje, iako je riječ o dubokoj i stvarnoj promjeni poslovnog modela.
Podsjetila je da je kompanija još prije deset godina javno saopštila da želi da cigarete ostavi iza sebe i ide ka budućnosti bez duvanskog dima, te da od tada gotovo sve marketinške i razvojne resurse usmjerava na bezdimne proizvode.
„Kada smo govorili da je naša transformacija toliko duboka da će dovesti do toga da cigarete jednog dana završe u muzeju, to je nazivano PR trikom. A riječ je o stvarnoj, korjenitoj promjeni. U razvoj bezdimnih proizvoda uložili smo 16 milijardi dolara i angažovali oko 1.500 naučnika. To nije trik, već jedan od najradikalnijih transformacijskih procesa u savremenom biznisu”, istakla je Vuksanović.
Govoreći o percepciji proizvoda, naglasila je da javna debata mora biti zasnovana na činjenicama.
Nepovjerenje je danas širi društveni problem, dodatno produbljen krizama, lažnim vijestima i opštom zbunjenošću u javnom prostoru. Upravo zato, smatra, jedini održivi put vodi kroz nauku, edukaciju i otvoren dijalog.
„Ne morate vjerovati nama, ali vjerujte činjenicama, argumentima i nauci. Ako neko sumnja u istraživanja iz naših laboratorija, postoje i nezavisna istraživanja. Ako ni to nije dovoljno, onda treba sprovoditi dodatna ispitivanja. Sve je bolje od donošenja zaključaka na osnovu predrasuda i neprovjerenih informacija”, rekla je direktorica Philip Morris Montenegro.
Prema njenim riječima, podrška za ovakav pristup danas dolazi ne samo od korisnika koji su prešli na alternative, već i od dijela naučne i stručne javnosti, kao i iz iskustava pojedinih država koje su primjenom principa smanjenja štetnosti postigle mjerljive rezultate.
Zaključujući izlaganje, Vuksanović je poručila da budućnost komunikacije vidi kao transparentnu, dijalošku i dosljednu, uz više objašnjavanja, više saradnje i više spremnosti da se čuje druga strana.
Preporučeno
„Komunikacija je danas važnija nego ikada. Ona nije samo alat, već strateška funkcija koja menadžmentu daje sigurnost da vodi promjene. Mi u Philip Morris-u smo dokazali da industrija koja je pod stalnim pritiskom i lupom javnosti zna i može da se transformiše – uz nauku, transparentnost i odgovornost. To je naš put naprijed – da budemo dio rješenja, a ne dio problema”, zaključila je Vuksanović.
