Video
Vlada je nedavno usvojila informaciju ocjenjujući opravdanim da uvede sistem jedinstvene dozvole za privremeni boravak i rad koju bi i dalje izdavalo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP), ali uz obaveznu saglasnost Zavoda.
Krnić ukazuje da se tržište rada ubrzano mijenja i da je teško predvidjeti kako će se razvijati. Tome doprinosi razvoj vještačke inteligencije, tehnologija i inovacija, pa je za očekivati veću fluktuaciju radne snage, ne samo zbog želje radnika, već i zbog potreba poslodavaca.
“Kod nas će te promjene dolaziti sporije, ali to ne znači da ćemo biti imuni na njih. Mlađi ljudi lakše mijenjaju posao, ne zato što nužno imaju više da ponude, već zato što su skloniji riziku. Upravo zato češće pronađu bolju priliku. Ako je ne pronađu ovdje, traže je van Crne Gore. Mnogo je lakše mladoj osobi da donese odluku o odlasku nego nekome ko je već zasnovao porodicu i život na jednom mjestu. U cijelu jednačinu treba uključiti i buduće članstvo u Evropskoj uniji, koje će dodatno uticati na kretanje radne snage”, ukazuje Krnić.
Ne spori da država mora imati mehanizme kontrole zapošljavanja stranih radnika, te da se mora naći način da se spriječe zloupotrebe, rad na crno i nelojalna konkurencija.
“Ako su dodatne kontrole pokušaj zaštite domaćih zaposlenih i odgovor na sve veći priliv stranih radnika, mogu da razumijem takvu namjeru. Međutim, problem se ne rješava od posljedice nego od uzroka”, smatra Krnić dodajući da sve više ljudi traži sigurnost u državnoj službi, dok privreda ostaje bez radnika, a uz partijsko zapošljavanje se ulazi u spiralu iz koje država godinama ne pokazuje dovoljno volje da izađe.
Iako, kako dodaje, u pojedinim državama EU postoje slični mehanizmi provjere tržišta rada, Krnić ukazuje da Crna Gora ima specifično tržište rad te da se ne mogu jednostavno prepisivati modeli velikih ekonomija.
“Kod nas je tržište malo, izražena sezonalnost, a veliki dio zaposlenosti vezan za turizam i usluge. Zbog toga je naš problem mnogo više nedostatak kvalitetne radne snage nego sama fluktuacija zaposlenih. Ako želimo dugoročno rješenje, onda moramo jačati privredu, proizvodnju, investicije i produktivnost. Moramo stvarati novu vrijednost i uslove da ljudi žele da rade i ostanu u privatnom sektoru. Ne možemo očekivati drugačije rezultate ako istovremeno podstičemo odlazak ljudi iz realne ekonomije prema državnim poslovima”, ocjenjuje Krnić.
Napominje da je pandemija promijenila očekivanja zaposlenih, koji danas više cijene fleksibilnost, ravnotežu između privatnog i poslovnog života i osjećaj sigurnosti. Zato poslodavci ne mogu više računati na to da će sama plata biti dovoljna da zadrže radnike.
“Sve to dodatno pojačava problem nedostatka radne snage, koji će vjerovatno postati još izraženiji sa približavanjem članstvu u Evropskoj uniji i većom slobodom kretanja radnika. Zato je svaku odluku potrebno pažljivo planirati i uvoditi, jer rješavanjem jednog problema možete proizvesti više drugih. Privrednici i zaposleni u privatnom sektoru to najbolje znaju”, navodi Krnić.
Da ovakvo rješenje može biti nova administrativna prepreka zapošljavanju radne snage koja nedostaje privredi – ocijenili su ranije iz Unije poslodavaca Crne Gore (UPCG).
“Ovo nije samo tehnička izmjena procedure. Ukoliko takvo rješenje bude pretočeno u zakon, ono može neposredno uticati na mogućnost i brzinu poslodavaca da obezbijede radnu snagu koja im nedostaje, posebno u djelatnostima koje već godinama imaju ozbiljan problem sa nedostatkom odgovarajućih radnika”, upozoravaju iz UPCG.
Vlada planira da MUP i dalje ima ključnu ulogu, da prima zahtjeve za izdavanje dozvola, provjerava da li je dokumentacija potpuna i vjerodostojna, kao i identitet podnosioca uz pribavljanje podataka iz službenih evidencija. Uloga Zavoda bi bila da ocjenjuje ispunjenost uslova koje se odnose na potrebe tržišta rada, ispunjenost uslova od poslodavca i eventualna ograničenja pri zapošljavanju stranaca. Smatraju da je neophodno ovo pitanje urediti posebnim zakonom o zapošljavanju i samozapošljavanju stranaca, ocjenjujući da bi se na taj način osnažila uloga Zavoda i Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga i jasno razgraničile nadležnosti organa u zapošljavanju stranaca.
Potrebno je, kako se navodi u informaciji, jasno propisati i uloge Poreske uprave i Fonda za zdravstveno osiguranje, dok bi Inspekcija rada trebalo da obezbijedi podatke o utvrđenim nepravilnostima u zapošljavanju i radu stranaca.
“Sve bi to doprinijelo zaštiti stranaca koji rade u Crnoj Gori, s jedne strane, a istovremeno i zaštiti interesa države, s druge”, smatraju u Vladi.
Za posljednjih pet godina broj izdatih dozvola za privremeni rad i boravak se gotovo duplirao. Tako je 2021. godine izdato ukupno 20.580 dozvola, 2022. izdato je 29.319, godinu kasnije 38.943, u 2024. godini 38.019, dok ih je prošle godine izdato čak 40.567. Za prvih šest mjeseci ove godine, kako se navodi u informaciji Vlade, izdato je 14.778 dozvola za privremeni boravak i rad.
Podsjećaju da je poslodavac dužan da u roku od 24 sata od izdavanja dozvole sa stranim radnikom zaključi ugovor i prijavi ga na obavezno socijalno osiguranje. U suprotnom, ukoliko se radnici ne prijave, država trpi negativne fiskalne posljedice po budžet.
“Ako bi strani radnik primao 600 eura mjesečno, a poslodavac ga ne prijavi, država ne gubi samo porez na zaradu, već i sve pripadajuće obaveze. Dakle, ako je u 2025. izdato oko 40.000 dozvola i ako je svaki poslodavac prijavio radnika na minimalnu zaradu, mjesečno bi država prihodovala oko 4,8 miliona, odnosno 60 miliona eura godišnje, što dalje dovodi do pitanja da li je zaista ovaj novac u 2025. godini uplaćen u budžet”, stoji u informaciji koju je Vlada nedavno usvojila.
Ukazuju i da je krajem 2025. godine identifikovano više od 1.000 stranaca, uglavnom izvršnih direktora i vlasnika firmi koji nijesu imali nijedan euro fiskalizovanog prometa.
“Na ovaj način se stvara i nelojalna konkurencija na tržištu rada, jer poslodavci koji posluju u skladu sa propisima snose veće troškove poslovanja u odnosu na one koji angažuju neprijavljenu radnu snagu”, stoji u informaciji.
Preporučeno
Zato ukazuju da će novi sistem izdavanja dozvola doprinijeti zaštiti fiskalnih interesa državi, smanjiti prostor za izbjegavanje poreskih obaveza i ojačati kontrolu nad zakonitošću zapošljavanja stranaca.
