Zavisnost, samopovređivanje, samoubistvo: društvene mreže, čija je strategija usmjerena na interakciju sa korisnicima, suočavaju se sa masovnim kritikama. Optužuju ih da podstiču zavisnost od korišćenja mreža i izazivaju ozbiljne psihičke posljedice, posebno kod djece.

Držeći korisnike ,,prikovane” za ekrane neprekidnim listanjem sadržaja, preporukama i stalnim obavještenjima, platforme poput Fejsbuka, JuTjuba i TikToka ostvaruju ogromne profite, prenosi B92.

Tako je Meta, vlasnik Fejsbuka, prošle godine zabilježila rekordne prihode od oglašavanja u iznosu od 196,2 milijarde američkih dolara (168,3 milijarde eura) – sve zahvaljujući svojoj sposobnosti da korisnike zadrži uz ekrane.

No taj poslovni model danas se suočava sa velikim pravnim i regulatornim preprekama. Sve više zemalja zabranjuje korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina, a posebno u SAD raste broj tužbi protiv tehnoloških kompanija.

U najnovijem velikom pravnom sporu, 29 američkih saveznih država, među njima Kalifornija, Kolorado i Nju Džersi, početkom mjeseca je podnijelo tužbu protiv Meta-e. Društvenoj mreži zamjeraju da je svoje platforme namjerno dizajnirala tako da mladi korisnici postanu zavisni od njih.

U nagodbi koja je javno objavljena prošle srede, Meta je pristala da plati do 18 milijardi američkih dolara (15,5 milijardi evua) za 47 saveznih država, Distrikt Kolumbiju i američke teritorije (područja pod kontrolom vlade SAD, ali koja nemaju status savezne države, prim. red).

Sa državom Teksas kompanija je sklopila zasebnu nagodbu u vrijednosti od milijardu američkih dolara (0,86 milijardi eura). Osim toga, pristala je da uvede ograničenja vremena korišćenja i noćne blokade za maloljetne korisnike.

Regulacija ,,kasni” za tehnologijom

Vlade širom svijeta su posljednjih godina pooštrile pravila, no zakonodavcima je teško da prate brz razvoj tehnologije.

Više opsežnih studija utvrdilo je povezanost između korišćenja društvenih mreža među tinejdžerima i povećane pojave anksioznosti, depresije, kao i nezadovoljstva sopstvenim tijelom. I istraživači same kompanije prepoznali su povezanost između korišćenja Instagrama i problematične slike o sopstvenom tijelu, kao i mentalnog zdravlja kod nekih djevojaka tinejdžerskog uzrasta, što potvrđuju Meta-ini dokumenti koji su dospjeli u javnost 2021. godine.

Prema podacima kompanije Senzor tauer, koja se bavi istraživanjem tržišta, američki tinejdžeri su 2025. godine provodili oko 90 minuta dnevno pregledajući TikTok. Testiranja organizacija poput Amnesti Internešenela pokazala su 2023. godine da algoritmi te platforme korisnicima koji pretražuju sadržaje povezane sa mentalnim zdravljem u određenim slučajevima preporučuju i video-snimke o depresiji i samopovrijeđivanju.

,,Kompanije ove veličine, koje imaju tako veliki uticaj na živote ljudi, moraju da ispunjavaju osnovne bezbjednosne standarde”, kaže za DW Kamij Karlton, direktorka sektora za strategiju u organizaciji Centar za humanu tehnologiju (Center for Humane Technology).

,,Ta ideja nije radikalna”, kaže ona. ,,To je isti standard koji primjenjujemo na druge proizvode poput automobila, ljekova i dječjih igračaka.”

Veća zaštita za djecu

Posle višegodišnje blokade, u SAD među demokratama i republikancima raste podrška strožim pravilima kojima bi se djeca, kroz zakon o zaštiti djece na internetu KOSA, zaštitila od opasnosti društvenih mreža.

Predlog zakona predviđa da za maljoletnike automatski važe najstrože bezbjednosne postavke. Time bi roditelji dobili više mogućnosti za nadzor internet profila svoje djece.

,,Tehnologija se razvija tako brzo, a dokazi da prouzrokuje štetu gomilaju se tolikom brzinom, da sam veoma optimističan da će tokom sljedećeg saziva Kongresa biti usvojen važan zakon”, rekao je socijalni psiholog Džonatan Hajt, autor knjige ,,Generacija anksioznosti”, u jednom političkom podkastu.

Zakon bi mogao precizno da definiše u kojoj su mjeri tehnološki giganti dužni da predvide moguće štete i razviju odgovarajuće funkcije za njihovo sprečavanje. No Karlton se takođe zalaže za to da proizvodi društvenih mreža podležu američkim propisima o zaštiti potrošača i odgovornosti za proizvode.

Kakve bi šanse imale alternative?

U Njemačkoj je Kornelija Zinderman, profesorka psihologije na Univerzitetu Šarlota Frezenijus u Hajdelbergu, istraživala stavove korisnika prema alternativnim modelima društvenih mreža. Među njima su modeli zasnovani isključivo na pretplati, bez oglašavanja, koje Meta testira za Fejsbuk i Instagram u 27 država članica EU i Ujedinjenom Kraljevstvu.

U svojoj studiji iz 2024. godine Zinderman je utvrdila da bi više od polovine odraslih i dvije trećine mladih bilo spremno da plaća neku vrstu javnog servisa na društvenim mrežama, sa mnogo strožim bezbjednosnim standardima, na primjer odgovarajuću verziju Fejsbuka.

Iako bi platforme društvenih mreža mogle da ,,iznova osmisle djelove svog poslovnog modela i otvore dodatne izvore prihoda”, Zinderman sumnja da bi takve alternative mogle da zamjene najpopularnije društvene mreže.

Ulaganja u vještačku inteligenciju dodatno otežavaju regulaciju

Zakonodavci se suočavaju sa još jednim problemom: upravo one platforme društvenih mreža koje koriste milijarde ljudi ulažu stotine milijardi američkih dolara u prestižne projekte vještačke inteligencije.

Neki posmatrači ističu da podaci prikupljeni putem društvenih mreža pružaju vrijedan uvid u stvarno ponašanje korisnika, što je od velike koristi za razvoj vještačke inteligencije.

Tehnološki giganti postaju sve moćniji, a njihovi novi projekti vještačke inteligencije pokazuju se podjednako teškim za regulaciju kao i društvene mreže. Stručnjaci sve češće izražavaju zabrinutost da se upravo problematične prakse koje su oblikovale društvene mreže sada ,,ugrađuju” u znatno moćnije proizvode vještačke inteligencije.

Dok se društvene mreže takmiče oko toga ko će pridobiti našu pažnju, vještačka inteligencija je danas već sposobna da utiče na ljudsko razmišljanje, ponašanje i odnose na načine koje je teško i zamisliti, smatra Karlton.