Kritika lične i političke neodgovornosti

Oštir navodi da joj se, u odnosu na porast vršnjačkog, porodičnog, političkog i drugog nasilja poslednjih nekoliko godina, čini da utopijski razmišlja o načinu funkcionisanja države u kojoj živimo.

“Nažalost lična i politička neodgovornost, nedjelanje, nebriga  pojedinca, ili tačnije njih više, dovela je do trenutnog stanja u zemlji, koje se neda porediti ni sa jednim sistemom primitivnih plemena, jer u svakom od njih postojala su cvrsta pravila, koja su se striktno poštovala,  kako bi se zajednica održala na okupu”, kazala je naša sagovornica.

Ona smatra da je stanje u Crnoj Gori zabrinjavajuće, jer izostanak odgovornog ponašanja od strane vlasti ima teške posljedice po društvo. Pored toga, kritikuje i nesigurnost koja vlada u svakodnevnom životu, ističući da je broj uniformisanih lica na ulicama nedovoljan, što dovodi do nepoštovanja saobraćajnih pravila i divljanja po gradovima.

“Izostanak uređenog sistema, koji možemo vidjeti na svakom koraku, krenuvši od manjka broja uniformisanih lica na ulicama, a koje je rezultiralo užasnim nepoštovanjem saobraćajnih pravila i divljanja po ulicama, gdje je nekadašnji Divlji Zapad sinonim za uređeno društvo u odnosu na naše danas, pa sve do užasnih tragedija i nenadoknadivih gubitaka ljudskih zivota, od čega ćetvoro djece, na Cetinju, u dva navrata”, kazala je Oštir.

Posledice nebrige za društvo i sistem

Ona ističe da su posljedice višegodišnje orijentacije na ličnu dobrobit i nebrigu o ključnim društvenim pitanjima teške i dalekosežne.

“Kao bumerang nam se vraća i to sa najtežim zamislivim posljedicama—usmeravanje pažnje na ličnu korist, relativizovanje opasnosti, žmurenjem, ili nereagovanjem na promovisanje nasilja, govora mržnje, nošenjem vatrenog oružja u javnosti, a prije svega urušavanjem obrazovnog sistema koji vodi ka porobljavanju svesti i manipulaciji tom istom svešću, što nažalost i nerijetko dovodi do upravo ovako tragičnih dešavanja“, upozorava Oštir.

Prema njenim rečima, ovakva neodgovornost vodi društvo u stanje u kojem je bezbjednost i pravda ugrožena.

Apel na promjene u društvenom sistemu

“Trenutno smo lišeni života koje nosi obilježje iole zdravog, pravednog, ispravnog sistema, koji ne prepoznaje procvat, napredak, odgovornost, koji je lišen stida, morala, sistem koji komunicira isključivo kroz floskule, video performanse, populizam, koji je samo puka scenografija na sceni, na kojoj se zapravo ne dešava ništa značajno, dok se iza scene dešavaju tragedije”, navodi glumica.

Pitanje je, kaže Oštir, kada žemo i da li žemo uopšte dobiti tačne uzroke, eventualne nalogodavce,rekonstrukciju događaja, da li će familije žrtava dobiti zadovoljenje na bilo koji način, jer utjehu sigurno ne mogu, da li će se nakon druge tragedije učiniti išta na prevenciju  eventualnih dešavanja, ili će i Cetinje i ostale gradovešstititi devet, ili manje uniformisanih lica?

“Kada uništite sistem, uništili ste društvo, to jeste narod”, naglašava Oštir za portal Standard.

Nada u mlade ljude iz inicijative “Kamo śutra“

Oštir smatra da je ključ napredovanja jednog društva  u njegovanju i razvitku kulture i obrazovnog sistema.

“S obzirom na način na koji su ovi mladi ljudi KAMO ŚUTRA  (sam naziv pametnome govori dovoljno) odreagovali na dešavanja i izostanak ispravne reakcije  institucija sistema, moraju se smatrati ponosnim na sebe, a i svi mi ponosni na njih”, ističe ona.

Kroz lično ili porodično zalaganje, kaže Oštir, ovi mladi ljudi su odnjegovali svijest i odgovornost – kako za sebe, tako i za druge – već na samom ulasku u svijet odraslih.

“Snaga jednog društva je u potencijalu njene mladosti i njihovoj potrebi da se ljudi, dogadjaji, anomalije u društvu , nebriga, nedostaci…nazovu pravim imenom, a to su oni i učinili”, kaže Oštir.

Mladi ljudi kao predvodnici promjena

Ona dodaje da ovi mladi ljudi nisu djelovali preko društvenih mreža, ne iz lažnih profila, ne iza porodičnih, partijskih, institucionalnih ili drugih skuta, već su to učinili svojim imenom, prezimenom, likom, stavom i hrabrošću.

“Nisam začuđena što su se salve neistina obrusile na ovu hrabru mladost, jer u svojoj nesvijesti opšte odgovornosti, svjesni su opasnosti za ličnu sigurnost  “od prađedova naslijeđenih” fotelja”, kaže Oštir, podsjećajući da je mladost kroz istoriju bila ta koja je vodila bitke za svoje śutra.

Za mlade iz Kamo śutra, Žaklina ističe da je njihovo śutra već danas, upravo sada sada, I to ovdje.

“Jer osim ove zemlje na kojoj su svoj na svome, ne žele da se pitaju KAMO ŚUTRA  – njihovo śutra je ovdje“,naglašava Oštir, dodajući da ovi mladi ljudi ne čekaju promene, već aktivno prepoznaju i preuzimaju odgovornost za svoj prostor i svoju budućnost.

Poziv na podršku borbi mladih za bolje društvo

Oštir apeluje na mudrost, koja je nekada bila mladost, da se probudi i slijedi ove hrabre mlade ljude, koji su stali u prvi red.

“Iskustvo mudrosti će im biti od velike pomoći”, kaže ona dajući odgovor na pitanje koje je od suštinske važnosti za društvo: „Učiti, čitati, obrazovati se, jer znanje je blago, a u neznanju ste samo objekat manipulisanja“, ističe poznata glumica.

Podrška umjetnika, akademske zajednice i sportista

Naša sagovornica smatra da je moralna i civilizacijska obaveza svih ostvarenih pojedinaca da podrže borbu mladih ljudi koji se zalažu za bolje društvo.

“Ovo nije ni prva, ni jedina, ni poslednja borba, već samo jedna od mnogih za pravednije, obrazovanije i naprednije društvo“, kaže Oštir, pozivajući sve da se uključe.

Dajući svoj doprinos na razne načine, Oštir se nada da će podrška umjetnika, radnika u kulturi, akademske zajednice i sportista podstaći i neodlučne da se priključe inicijativi ovih mladih ljudi koji misle ne samo o sebi, već i o svima nama.

 “Ovi mladi ljudi ne misle samo o sebi, već o svima nama, pa i onim neodlučnim“, naglašava glumica.

Ona podsjeća na izreku: „Gdje ima volje, ima i načina“,verujući da u društvu postoji dovoljno svjesnih, talentovanih i hrabrih umjetnika koji će se pozabaviti temama koje pokušavaju da uguše kritički dio društva.

“Ovo je dobar trenutak da se umjetnici iz raznih oblasti sastanu i pozabave društvenim aktuelnostima iz kritičkog ugla. Ko zna, možda se izrodi neki novi pravac, pokret, stil“, dodaje Oštir.

Na kraju, podsjeća da su kroz istoriju kritični društveni trenuci često iznjedrili značajna umjetnička djela i pokrete.

“Takav način djelovanja bio bi prst u oko nadležnima. Uostalom, zar umjetnost i kultura nisu uvijek služili da kritikuju, osvještavaju, ukazuju, zabilježe, dok je zabava na dvorovima imala svoje zadužene?“ zaključuje Oštir.