Video
To je saopšteno na konferenciji „Rezultati i izazovi sprovođenja: Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola”, koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), u okviru projekta „Podsticanje potpune ravnopravnosti društva“, koji je podržalo Ministartsvo pravde, ljudskih i manjinskih prava.
Državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, Vukas Radonjić, objasnio je da je krivično-pravna zaštita manjinskih naroda i manjinskih nacionalnih zajednica i njihovih nacionalnih simbola posljednja u okviru pravne zaštite koju država treba da obezbijedi.
„To je najstrožiji vid zaštite, ali svakako u našoj situaciji, kada u posljednje vrijeme dolazi do teškog narušavanja ugleda državnih simbola i simbola manjinskih naroda i njih samih, zaista treba posegnuti i za krivično-pravnom zaštitom kako bi se poslala jasna poruka da je Crna Gora država koja će da obezbijedi ravnopravnost svih njenih građana“, rekao je Radonjić.
Pojasnio je da je najvažnije utvrditi sve okolnosti nekog događaja i sagledati sve pravne propise koji ga eventualno regulišu.
„Kada utvrdimo činjenično stanje onda taj događaj moramo podvesti pod odgovarajuću pravnu normu, da li je to krivično-pravna ili prekršajno-pravna norma, ili prekršajno pravna norma kojeg zakona, to je ostavljeno nama praktičarima. Ne mislim samo na državne tužioce, sudije prekršajnih i krivičnih sudova, nego i na policiju, pa i na inspekcijske organe“, rekao je Radonjić.
Napomenuo je da se članom 199 Krivičnog zakonika predviđa da će kazniti krivičnom sankcijom onaj koji javno izloži poruzi narod, manjinski narod i drugih manjinskih nacionalnih zajednica koji živi u Crnoj Gori.
„Sudska praksa krivičnih sudova u Crnoj Gori pokazala je da je to javno izlaganje poruzi smatrano i radnjom oštećenja ili uništenja nekog njihovog nacionalnog simbola. Upravo je ta radnja predviđena prekršajem prema Zakonu o javnom redu i miru i tu može doći do određenih pravnih dilema“, naveo je Radonjić i dodao da je neophodno upodobiti ove dvije norme – prekršajnu iz Zakona o javnom redu i miru i krivičnu iz Krivičnog zakonika.
Načelnica Direkcije za nacionalne i etničke manjine u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava, Mirela Ramčilović El Deeb, kazala je da, kada je riječ o eventualnoj koliziji Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola i Zakona o javnom redu i miru, ona nije primijećena i da nije bilo primjedbi.
„Nijedan Zakon ne može implementirati samo jedna institucija. Mi imamo dobre zakone, ali je implementacija ono što uvijek može biti bolje. Zaista se trudimo da u skladu sa našim nadležnostima poboljšamo primjenu. Moje je mišljenje da ništa nije dovoljno dobro da ne može biti bolje“, poruka je Ramčilović El Deeb.
Komunalna inspektorka u Komunalnoj inspekciji Glavnog grada, Marina Aleksić, kazala je da, što se tiče primjene samog Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola, kroz elektronsku evidenciju Komunalne inspekcije Glavnog grada nije evidentirana nijedna pisana inicijativa koja bi se odnosila na kršenje primjene Zakona.
„Jedan kolega je imao telefonsku inicijativu, koja se odnosila na upoterbu zastave ispred kulturnog objekta. Što se tiče kontrola po službenoj dužnosti, koja se odnosi na ovu oblast, ona iziskuje više saznanja u pogledu toga koji je manjinski narod oformio savjet, koji su praznici određeni itd. Što se tiče preplitanja nadležnosti Komunalne policije, Komunalne inspekcije ili Uprave policije, tu se ponekad miješaju sami predmeti nadzora“, kazala je Aleksić.
Rekla je da na osnovu Zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola, Komunalna inspekcija nije podnijela nijedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, niti izdala prekršajni nalog.
Direktorica CEDEM-a, Milena Bešić, podsjetila je da je Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simobola usvojen prije dvije godine i da Crna Gora važi za primjer države multietničkog sklada, ali je veliki broj faktora doprinio da se poveća rizik od stvaranja nesklada među različitim etničkim zajednicama.
„Postojala je neophodnost da se donese novo zakonsko rješenje koje jasno reguliše pitanje izbora, upotrebe i isticanja nacionalnih simbola. Nakon skoro dvije godine, potrebno je analizirati njegovu implementaciju i na koji način se može poboljšati ovo zakonsko rješenje u odnosu na identifikovane probleme u praksi, posebno sa aspekta kaznenih odredbi i preklapanja nadležnosti kada govorimo o ovom pitanju kroz različita zakonska rješenja“, kazala je Bešić.
Sutkinja Višeg suda za prekršaje Crne Gore, Maja Živaljević, kazala je da je Zakon o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola već zreo za izmjene i dopune, iako nije još ni zaživio u praksi.
„Član 7 glasi da se zastava može isticati prilikom političkih, naučnih, kulturno-umjetničkih i sportskih skupova u organizaciji savjeta, udruženja, političkih partija i fizičkih lica. Znači, zastava se može isticati gdje god hoćete i od strane pravnog i od strane fizičkog lica. Ovo je materijalna odredba, ali nemamo kaznenu odredbu za suprotno postupanje od ovoga. To je manjkavost i problem ovog Zakona“, kazala je Živaljević.
Predstavnik Demokratske partije socijalista, Leon Đokaj, rekao je da je od šest nacionalnih savjeta manjinskih naroda tri iskoristilo svoje zakonsko pravo da odrede svoje nacionalne simbole i svoj nacionalni praznik.
„Tri ostala savjeta nisu to uradila, ali niko nema mehanizam da tjera nacionalne savjete da oni to urade i ne treba. Oni sami treba da odrede da li to žele ili ne žele. Apsolutno smo tu bili krajnje liberalni, čak završnim odredbama nismo odredili ni rok u kojem periodu oni to moraju da odrede“, rekao je Đokaj.
Ocijenio je da Zakon dovodi nacionalne simbole pripadnika manjinskih naroda na skoro istu ravan kao državne.
„To najbolje govori činjenica da se utvrđeni nacionalni simboli pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica čuvaju tamo gdje se čuvaju i državni simboli, u Skupštini Crne Gore“, istakao je Đokaj.
Predsjednik Savjeta muslimanskog naroda Crne Gore, Sabrija Vulić, kazao je da Crna Gora ima dobre zakone, ali je upitna realizacija onoga što je u njima zacrtano.
„Imamo veliki problem kojim se moramo mnogo ozbiljnije baviti. U našem društvu je toliko jaka etnička distanca da to boli. Mi u prvom redu, moramo da radimo sa mladima. Mislim da je proces edukacije veoma bitan“, ukazao je Vulić.
Predstavnik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, Bejto Šahmanović, kazao je da trećinu građana Crne Gore čine manjine i da izostanak političkih partija manjina u izvršnoj vlasti znači da su manjine isključene iz procesa donošenje glavnih odluka na državnom nivou.
„Kada bi pitali predstavnike nove vladajuće koalicije oni bi rekli – pa ponuđeni ste i odbili ste. Međutim, to je bio čisto deklarativan poziv i značio je – nudimo vam, ali Boga molimo da odbijete. Vlast sama po sebi funkcioniše tako da oni žele svoje manjine“, rekao je Šahmanović.
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, naveo je da je od 205 imenovanih funckionera u mandatu nove Vlade samo sedam niže rangiranih funkcionera iz reda manjinskih naroda.
Preporučeno
„To su pokazatelji. Brojke su, za razliku od deklarativnih nastupa, egzaktne i mi ih uzimamo kao vrijednost u odnosu na nacionalne manjine. Crna Gora je naša država, mi tu živimo. Želimo građansku državu. Ja sam svoje hrvatstvo dobio rođenjem. Crnu Goru doživljavam iskreno, kao svoju domovinu, ali ne bi bilo pravedno da zaboravim ono što sam dobio rođenjem“, rekao je Deković.
