Kako se navodi u najavi Temeljni cilj Konferencije je stvaranje svijesti kako u Bosni i Hercegovini tako i u Crnoj Gori o važnosti dobrosusjedskih odnosa između dvije države i svih naroda, odnosno građana koji u njima žive te pokušaj da u okviru naših zajedničkih stavova izvršimo pritisak na predstavnike u vladama naših država kako bi se pokazalo da naši građani imaju zajedničke interese, bogatstva različitih kulturnih i vjerskih identiteta, zajednički dio historije koja je oblikovala i veliki broj kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa, koje baštine svi narodi i građani. Poseban je važan aspekt vizije u okviru euroatlanskih integracija kojoj teže i Bosna i Hercegovina i Crna Gora, kao i suprotstavljanje pogrešnim politikama koje se vode iz Beograda kroz tzv. „projekat srpskog sveta“ čiji se temeljni principi direktno suprotstavljaju različitostima kao bogatstvu i predstavljaju retrogradne hegemonističke procese na jugoistoku evropskog kontinenta.
Organizacije civilnog društva, predstavnici akademskih institucija, društveni aktivisti, predstavnici manjinskih zajednica, medija, kulturnih i vjerskih djelatnika imaju obavezu vršiti pritisak na državne institucije po ovim pitanjima te u tom smislu, kako se navodi, cijene da je iz društvenih organizacija moguće pokrenuti ova pitanja..Otvaranje I izgradnja mostova I saradnje između organizacija civilnog društva iz BiH I Crne Gore koje imaju zajedničke principe demokratizacije društva, vladavine prava, kulturne saradnje, na temeljima međusobnog uvažavanja, reciprociteta, multietničke I multikonfesionalne saradnje, kao bogatstva različitosti.
Posebno važnim smatraju da učesnici Konferencije imaju opredjeljenje o nekoliko važnih pravaca:
- Opredjeljenost multietničkim susretima i kulturnim različitostima kao bogatstvima koje obogaćuju svaku državu, promociju društva zajedničkih vrijednosti, te promociji zajedničkog kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa naših zemalja;
- Promocija i zaštita ljudskih prava sloboda u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima slobodama i Poveljom UN-a;
- Opredjeljenje i zalaganje pristupanja naših država Evropskoj uniji i NATO savezu, kao najznačanijem sigurnosnom „kišobranu“ koji podrazumijeva ekonomski i naučni prosperitet, koji može garantirati dugoročni mir i stabilnost u našem regionu;
- Prihvatanje, priznanje i promocija svih presuda međunarodnih sudova, a čije se presude odnose na slučajeve vezane za naše države (ICTY, UN-ov Stalni sud pravde u Hagu, Evropski sud za ljudska prava);
- Kontinuirana borba protiv fašizma, šovinizma, nacionalizma, segregacije, te zalaganje za poštivanje Povelje/konvencija o ljudskim pravima i slobodama, ravnopravnosti svih građana i naroda u našim državama, vladavini prava i zalaganje za demokratizaciju naših društava a posebno primjenu evropskih demokratskih stečevina;
- Isticanje i promoviranje Berlinskg procesa koji istinski vodi ka europeizaciji Zapadnog Balkana;
- Insistiranje i zajedničke aktivnosti na navedenim opredjeljenjima pred našim vladama i predstavnicima međunarodne zajednice, kako u BiH tako i u Crnoj Gori, posebno u oblasti kulturnog transfera naših naroda i našeg zajedničkog naslijeđa.
- Promocija različitosti koje baštinimo u pogledu kulturne baštine, religije i običaja, identitetskih pitanja, kao bogatstva različitosti koja nas čine bogatijim društvima a nikako izvori sukoba i nesporazuma.
Posebni ciljevi definiraće se kroz usaglašavanje zajedničkog dokumenta, a kroz tematske cjeline koje će biti okvirne teme Konferencije, koje će izlagati učesnici.
Okvirne teme Konferencije su:
- Postdejtonski odnosi Bosne i Hercegovine i R Crne Gore –reciprocitet, ljudska prava i slobode, presude međunarodnih sudova, uloga deytonskog sporazuma nakon 28 godina;
- Mogući oblici saradnje na EU putu Bosne i Hercegovine i Crne Gore, iskustva i podrška Crne Gore u kontekstu članstva u NATO,
- Mogućnosti i perspektive izgradnje zajedničke strategije organizacija civilnog društva iz BiH i Crne Gore;
- Uloga nevladinog, medijskog i akademskog sektora u bosanskohercegovačkom i crnogorskom društvu u kontekstu promocije ljudskih prava i sloboda, kao i kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa;
- Uloga političkih stranaka iz BiH i Crne Gore u kreiranju međudržavnih odnosa, javnog mnijenja i stanja u društvu kao i uticaj državnih politika na međunacionalne odnose u Bosni i Heregovini i Crnoj Gori;
- Uloga vjerskih zajednica u kreiranju odnosa unutar društava u kojima živimo – sekularizam, prava i obaveze vjerskih zajednica, odnos vjerskog i nacionalnog pitanja
- Uloga i značaj Berlinskog procesa i komparacija sa Otvorenim Balkanom, sa osvrtom na ekspanzionizam Srbije tzv „srpski svet“;
- Mogućnosti prevladavanja međunacionalnih napetosti i sukoba u uvjetima dominacije nacionalističkih politika;
- Položaj Bosne i Hercegovine i Crne Gore u novoj geopolitičkoj strategiji Istoka i Zapada sa posebnim osvrtom na ulogu u očuvanju mira i stabilnosti u regiji;
- Mogućnosti i perspektive izgradnje BiH na evropskim demokratskim (građanskim) principima – uređenje BiH kao i drugih država u regionu – primjer Crne Gore;
- Odnos zvaničnih politika i vlasti prema međunarodnim presudama sudova UN-a i Evropskog suda za ljudska prava u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
Organizatori konferencije: Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca BiH (www.vkbi.ba), Hrvatsko narodno vijeće BiH (www.hnvbih.org), Srpsko građansko vijeće BiH (FB Srpsko građansko vijeće BiH), Forum parlamentaraca BiH 1990, JKHPD La Benevolencija (www.jews.ba), Centar za promociju civilnog društva (www.civilnodrustvo.ba) i Fondacija Pravda za BiH.
Preporučeno
Organizacioni odbor Konferencije:
- Vladimir Andrle, predsjednik (predsjednik Jevrjeskog kulturnog društva La Benevolencija)
- emeritus prof.dr. Kasim Trnka, potpredsjednik (zamjenik predsjednika VKBI)
- mr.sci. Stipe Prlić (predsjednik HNV)
- Rajko Živković (podpredsjednik SGV)
- Aida Daguda (direktorica CPCD)
- Miro Lazović (predsjednik Foruma parlamentaraca BiH 1990)
- Mr.sci. Emir Zlatar, koordinator Konferencije (gensek VKBI);
- Prof.dr. Ivo Komšić, (član UO HNV) predsjednik Programskog odbora Konferencije.