Video
Klimatske promjene u Crnoj Gori su u posljednjih nekoliko godina prouzrokovale učestalije ekstremno visoke maksimalne i minimalne temperature, češće i duže toplotne talase, veći broj tropskih dana i tropskih noći, kazala je Pobjedi načelnica Odsjeka za primijenjenu meteorologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju Mirjana Ivanov.
Preporučeno
Osim toga, karakteristika je i manji broj mraznih dana, kao i učestalija pojava suša. Zabrinjava podatak, kako ističe sagovornica Pobjede, da proljeće karakteriše najveći deficit padavina od oko 20 odsto skoro preko cijele teritorije Crne Gore. Za ljetnju sezonu rezultati modela daju smanjenje padavina u iznosu od 10 odsto u zetsko-bjelopavlićkom regionu i u regionu karsta (od Nikšića prema Cetinju), do 15 odsto na Primorju.
Padavine
“Prekid sušnog perioda praćen je jakim intenzitetom padavina, dok u proljeće, ljeto i zimi, naročito od 80-ih godina, uglavnom dominira negativan trend padavina, ali u okviru normalnih granica”, kazala je Ivanov dodajući da postoje i promjene u raspodjeli padavina tokom godine.
Što se tiče najznačajnijih meteoroloških ekstremnih fenomena, kako je navela naša sagovornica, uočene su suše, šumski požari i toplotni talasi.
“Prisutne su i pojave jakih kiša koje dovode do poplava, kao i oluja u sklopu ciklonskih aktivnosti. Isto tako prisutne su sniježne oluje i mrazevi, oštre zime sa temperaturom ispod 20 stepeni Celzijusovih u planinskim oblastima i krajnjem sjeveru i kumulonimbusni oblaci sa gradom i udarima groma”, ističe Ivanov.
Govoreći o prognozama, odnosno kakve nas klimatske promjene očekuju u narednom periodu, naša ekspertkinja ističe da prema rezultatima regionalnog modela EBU-POM promjene srednje sezonske temperature tokom posmatranog perioda 20012030. po A1B scenariju, kreću se u opsegu od 0,6 do 1,3 stepena Celzijusovih u zavisnosti od sezone i oblasti Crne Gore.
“Izuzev jeseni, uočljivo je da su promjene temperature značajnije za sjeverni, planinski dio Crne Gore, u poređenju sa manjim promjenama u oblasti bližoj Jadranskom moru. Najveće promjene su tokom ljetnje sezone, sa vrijednostima od 1,3 stepena na sjeveru i jedan stepen Celzijusovih u priobalnoj oblasti. U toku zime, promjene u priobalnom dijelu su oko 0,5 stepeni, dok u sjevernom dijelu imamo povećanje temperature za 0,9 stepeni”, kazala je Ivanov.
Što se tiče proljeća, ona dodaje da projekcije modela daju promjene temperature nešto veće u odnosu na zimu, sa vrijednostima od 0,8 na jugu do 1,1 stepeni na sjeveru.
“Jesen je okarakterisana skoro izostankom razlike u promjeni temperature idući od juga ka sjeveru sa manje-više ujednačenom promjenom na cijeloj teritoriji oko 0,7 stepeni Celzijusovih”, kazala je Ivanov.
Promjene
Pozitivne promjene padavina, odnosno njihovo povećanje, očekuje se u toku ljeta za centralne oblasti Crne Gore i za proljeće u djelovima koji se graniče sa Bosnom i Hercegovinom.
“Ove pozitivne promjene su jako male i kreću se do pet odsto, u odnosu na vrijednosti baznog perioda, 1961-1990. U drugim oblastima Crne Gore tokom zime i proljeća, modelski rezultati pokazuju smanjenje padavina do 10 odsto”, naglašava Ivanov.
Sektori koji su najosjetljivi na klimatske promjene, objašnjava naša sagovornica, su poljoprivreda, šumarstvo, vodni resursi, obalski pojas i zdravlje ljudi.
