Izvorni prihodi budžeta procijenjeni su na 3,074 milijarde eura, dok su ukupni rashodi planirani na 3,35 milijardi. Deficit, jednako kao i prethodne godine, iznosi 278 miliona eura, ali ključni izazov predstavlja činjenica da je samo za otplatu duga planirano 383,59 miliona eura.
Kada se prihodi, rashodi i obaveze objedine, jasno je da državnoj kasi nedostaje više od 700 miliona eura — što je razlika koja mora biti pokrivena novim zaduživanjem, reprogramima ili vanrednim izvorima finansiranja.KAKO JE RASPOREĐEN BUDŽET ZA 2026. GODINU
Ukupni planirani primici od 3,77 milijardi raspoređeni su na sljedeći način: Za tekući budžet 1,60 milijardi eura, za rezerve 39,86 miliona eura, dok će za budžet državnih fondova biti izdvojeno 1,404 milijarde eura, za kapitalni budžet 300 miliona, a transakcije i finansiranja 430 miliona.
Najvažniji segment — kapitalni budžet, planiran na 300 miliona eura — izazvao je posebnu pažnju, jer je ranije bilo najava da će upravo kapitalni projekti biti osnaženi mnogo većim iznosom.
NAJAVILI 400, A PREDLOŽILI 300 MILIONA
Prema ranijim izjavama ministarke Maide Adžović u javnosti se pominjala cifra od 400 miliona eura namijenjenih kapitalnim projektima. Takva procjena stvarala je očekivanja o većem investicionom zamahu — posebno u infrastrukturi, saobraćajnim projektima, zdravstvu i digitalizaciji.
Ipak, predlog budžeta za 2026. godinu jasno navodi da će se za kapitalne projekte izdvojiti 300 miliona eura, što je 100 miliona manje od prvobitnih najava, svega 20 milona veće u odnosu na budžet iz 2025. godine.
Ovo smanjenje može značiti da je Vlada izvršila budžetsku korekciju u skladu s realnim fiskalnim mogućnostima, te shvatila da se više ne mogu davati prazna obećanja građanima, koja nijesu u korelaciji sa realnim mogućnostima.
Budžet za 2025. bio je nešto veći u ukupnom obimu — oko 4,03 milijarde eura — ali je i tada bio prisutan isti problem: snažan oslonac na finansiranje deficita i visok iznos otplate duga.
U 2025. godini kapitalni budžet je iznosio 280 miliona eura, pa se ovogodišnji rast na 300 miliona može vidjeti kao umjereno povećanje, ali daleko od investicionog ciklusa koji zahtijevaju infrastruktura, energetika i digitalna transformacija.
RIZICI: ZADUŽIVANJE I MANJE INVESTICIJE
Najveći rizik budžeta za 2026. leži u njegovoj održivosti. Tri su ključna faktora. Prvi je visoka otplata duga, što sa gotovo 400 miliona eura godišnje opterećuje tekuće finansije, zatim planirani deficit od 278 miliona eura, koji ostaje gotovo identičan kao prethodne godine, bez jasnih mjera za njegovo smanjenje i na kraju ukupni manjak od 704 miliona eura, koji pokazuje da će zaduživanje biti neizbježno, dok uslovi na međunarodnom tržištu postaju sve nepovoljniji.
Uz to, prepolovljene najave kapitalnih ulaganja od 400 na 300 miliona eura sugerišu da Vlada i ministarstva imaju poteškoće u obezbjeđivanju punog investicionog kapaciteta.
Manji kapitalni budžet znači sporiju gradnju i modernizaciju puteva, škola, bolnica i komunalne infrastrukture, dok veći dug i deficit udaraju na dugoročnu fiskalnu stabilnost, što u perspektivi može povećati poreze ili smanjiti socijalna davanja.
Ono što svakako dodatno zabrinjava jesu smanjena izdavanja za investicije od 300 milion. Ova cifra i dalje predstavlja značajan iznos, ali svakako je nedovoljna za ubrzan razvoj koji je Crnoj Gori potreban.
Budžet Crne Gore za 2026. godinu balansira između ambicije i realnosti: ambicija se ogleda u pokušaju da se poveća kapitalna potrošnja i održe socijalne obaveze, dok realnost dolazi u vidu velikog fiskalnog pritiska, rasta duga i smanjenja očekivanih investicionih sredstava.
Preporučeno
Smanjenje kapitalnog plana sa najavljenih 400 miliona na 300 miliona eura otkriva da Vlada nije uspjela da obezbijedi pun investicioni zamah za 2026. godinu. Uz visoku otplatu duga i deficit koji ostaje visok, predstojeća budžetska godina biće ispit zrelosti fiskalne politike Crne Gore.
Video