“Želim samo napomenuti da je rast inflacije u Crnoj Gori nešto što se dešavalo u periodu prije 44. vlade. Najveći rast inflacije smo imali od 2021. do 2023. godine. Na to su uticale razne okolnosti, a najmanje ono što je bilo u Crnoj Gori, mislim da je to minimalno uticalo. Mi smo zatekli ovo stanje i onda za godinu i nešto, koliko radi vlada, mi smo donosili mjere koje su bile moguće. Mislim i da podaci za 2024. godinu će pokazati rast privređivanja u Crnoj Gori, a ujedno i rast profita kompanija, što je za nas jako dobra poruka”, kazao je Đeljošaj, prenosi Pobjeda.

Ministar je dalje istakao da se intervenisalo na tržištu,

“Iako mi znamo da to nisu populne mjere, ali bili smo primorani da bismo zaštitili standard građana i u dijelu koje mi zovemo socijalna kategorija, u artiklima koji su najosnovniji, koji su potrebe građana.I ta akcija je počela početkom prošle godine, traje i dan danas. Svi pokazatelji ove akcije su pokazali da smo mi ovim uspjeli ono što je bila intencija, a to je da zaustavimo rast inflacije, da zaustavimo rast cijena ovih najosnovnijih proizvoda”, poručio je Đeljošaj.

Kazao je da će dalje nastaviti sa ovom akcijom.

“Ono što vidimo je dobro za građane, negdje vidimo da nijesmo u velikoj mjeri ugrozili našu privredu, mislim da treba da nastavimo dalju saradnju i sa Privrednom komorom i sa predstavnicima Udruženja poslodavaca otvorimo ponovo taj dijalog i da vidimo koje su mogućnosti da z anajosnovnije životne namirnice nastavimo da zadržamo nivo cijena koji jeste”, saopštio je Đeljošaj.

Povezani članci

Politika

Đeljošaj sa Rajnke: Crnu Goru posjetio rekordan broj američkih kompanija u okviru Američke centralnoevropske poslovne asocijacije

Ekonomija

HRVATI bojkotuju kompaniju čijem se ulasku u CG naši građani raduju: Zbog visokih cijena bojkot za LIDL i još dvije trgovine u stranom vlasništvu

Politika

Đeljošaj formirao Radnu grupu za izradu Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnim zonama

Napomenuo je i da je formirano koordinaciono tijelo, kako bi se uticalo na cijene ljekova.

“I kao što već znate, već u skupštinskoj proceduri je zakon koji će nam omogućiti da cijene ljekova koji nijesu na recept, da u tom tijelu možemo da intervenišemo, odnosno da limitiramo cijene ljekova koji nisu na recept. Naravno, mi smo tu da i danas otvorimo dijalog, da čujemo i ako ima sugestija, ideja, da zajednički na kraju imamo neki zaključak, da li možemo zajedničkim radom da vidimo negdje da dodatno pomognemoda utičemo na smanjenje cijena, ali ujedno da ne ugrozimo ni privredu, ni budžet države, ni ono što je neka zajednička strategija kako pomoci prvo onim najugroženijim socijalnim kategorijama društva”, poručio je Đeljošaj.