Standard je ista pitanja o ključnim izazovima naše ekonomije postavio čelnim ličnostima naše biznis zajednice. Juče smo objavili stavove predsjednice Privredne komore Crne Gore dr Nine Drakić. Sjutra ćemo objaviti intervjue s predsjednikom Savjeta stranih investitora Tamašom Kamarašijem.

STANDARD: Kakva je Vaša ocjena investicione klime u Crnoj Gori? Nivo stranih direktnih investicija (SDI) se u protekle dvije godine izjednačio s onim od prije pandemije korona virusa. Što treba po Vama Crna Gora konkretno da čini, ili što propušta da čini, kako bi povećala nivo SDI? I kako da privuče više investicija u proizvodnju, umjesto tradicionalnog investiranja u nekretnine?

MIROČEVIĆ: Američka privredna komora u Crnoj Gori je nedavno predstavila svoj Izvještaj o poslovnom ambijentu za 2023/2024 godinu. U njemu je jasno ukazano da imamo nesumnjiv potencijal baziran na geografskoj lokaciji, bogatstvu prirodnim resursima, povoljnom poreskom ambijentu, članstvu u NATO-u i intenzivnom putu ka članstvu u EU. Međutim, kako bi iskoristili taj potencijal Crna Gora mora unaprijediti vladavinu prava i pravnu sigurnost.

U tom smislu, poslovna zajednica prepoznaje predugo trajanje sudskih postupaka kao izazov koji se mora riješiti. Nadalje, potrebno je fokus staviti na digitalnoj transformaciji društva i ekonomije, što bi omogućilo da se brendiramo kao moderna država u skladu sa savremenim trendovima razvoja koji se baziraju na novim tehnologijama predvođenim eksponencijalnim napretkom na polju vještačke inteligencije. To bi izvjesno dovelo do značajnog napretka i na suzbijanju sive ekonomije i unaprijedilo efikasnost javne administracije, dva izazova sa kojima se takođe moramo izboriti. Ukoliko na pomenutim poljima napravimo značajne iskorake, zajedno sa intenzivnim razvojem saobraćajne infrastrukture, vjerujem da bi priliv SDI u Crnu Goru bio značajno veći. Još važnije, SDI bi izvjesno značajnije dolazile od strane renomiranih investitora koji dolaze sa razvijenih tržišta i donose najbolje prakse poslovanja.

STANDARD: Rast crnogorske ekonomije se usporava nakon prethodnog ubrzanja prije svega usljed potrošnje. Koje mjere bi po Vama trebalo Vlada da sprovede kako bi pojačala rast?

Povezani članci

Ekonomija

TAMAŠ KAMARAŠI ZA STANDARD: Crna Gora treba da odluči želi li zaista dolazak produktivnih stranih investicija

Ekonomija

NINA DRAKIĆ ZA STANDARD: Ako misli da sačuva turizam, Vlada mora preispitati trenutne fiskalne mjere

Ekonomija

Kampanja u jeku, a sistemski zakoni u raspravi

MIROČEVIĆ: Održivi rast je moguć samo uz kvalitetan razvoj. Upravo zato vjerujemo da razvoj koji je baziran na digitalnoj transformaciji, suzbijanju sive ekonomije, većoj efikasnosti administracije će izvjesno dovesti do održivog rasta. Dovoljno je samo imati u vidu da se obim sive ekonomije u Crnoj Gori procjenjuje na cca 30% BDP-a, pa razumjeti koliki bi efekat na dalji rast naše ekonomije imalo suzbijanje sive ekonomije. Ako se tome doda da uređenjem sistema i suzbijenjem sive ekonomije šaljemo investitorima poruku da smo uređeno tržište zasnovano na vladavini prava i fer konkurenciji, jasno je koliko bi to povećalo obim investicija, te bi i značajniji ekonomski rast bio izvjestan.

Obim sive ekonomije u Crnoj Gori procjenjuje na cca 30% BDP-a

STANDARD: Crna Gora se godinama suočava s nedostatkom radne snage, naročito kvalifikovane. Što po Vama vlast treba da čini, ili što ne čini, a trebalo bi da taj izazov riješi?

MIROČEVIĆ: Kvalitet ljudskog kapitala u Crnoj Gori je obrađen u posebnom dijelu našeg Izvještaja o poslovnom ambijentu, i u pravu ste kada kažete da je nedostatak kvalifikovane radne snage izazov koji je prisutan godinama. Kako bi se stanje stvari unaprijedilo potrebna je suštinska reforma sistema obrazovanja koji u prvi plan treba da stavi kreativnost i kritičko razmišljanje uz intenzivan razvoj digitalne pismenosti i STEM edukacije. Nadalje potrebna je tijesna saradnja države, obrazovnih institucija i privrede na definisanju ključnih nedostajućih kompetencija koje zaposleni treba da imaju, uz fokus na one profesije koje su prepoznate kao trenutni ili budući pokretači crnogorske ekonomije.

S druge strane, pošto ovakve promjene zahtijevaju vrijeme, u međuperiodu, treba kreirati stimulativne javne politike koje će privlačiti kompanije sa znanjem i nedostajućim ljudskim resursima da svoje operacije presele u Crnu Goru, i koje bi ujedno bile obavezane da svoje znanje i iskustvo stave u funkciju razvoja lokalnih kapaciteta. To bi rezultiralo značajnim transferom znanja, te dalo još veći doprinos unapređenju obrazovnog sistema u Crnoj Gori, pod pretpostavkom tijesne saradnje države, akademije i privrede.

STANARD: Kakva je Vaša procjena ovogodišnje turističke sezone u koju Crna Gora ulazi nakon prošlogodišnjeg pada, uz to i s povećanom stopom PDV-a koja nepovoljno utiče na konkurentnost?

MIROČEVIĆ: U Izvještaju o poslovnom ambijentu za 2023/2024 godinu, naše kompanije članice su u oblasti turizma prepoznale kao ključni izazov nivo sive ekonomije, što uz druge prepoznate izazove, kao što su nedostatak radne snage, velike biroktatske procedure, kao i stanje saobraćajne infrastrukture koje ne prati potencijal naše turističke destinacije, jasno ukazuje da su neophodna značajna unapređenja.

Na sve pomenute izazove poslovna zajednica godinama ukazuje i čini se da donosioci odluka nisu u dovoljnoj mjeri imali sluha za njihovo rješavanje. Ako se ima u vidu značaj koji turizam ima za našu ekonomiju, trebalo bi da imaju mnogo jasniju strategiju rješavanja pomenutih izazova. Crna Gora je zemlja koju krasi izuzetno lijepa i raznolika priroda na malom prostoru, a već smo rekli i da nam je geografska lokacija jako povoljna. Zato sebi ne smijemo dozvoliti da budemo spori i pasivni na otklanjanju slabosti naše turističke destinacije.