Veoma teška situacija u kojoj se nalazi cijeli svijet traje već nekoliko godina. Ono što nas je zadesilo 2020.godine, kada smo svi shvatili da u jednom momentu svi možemo biti zaključani u našim stanovima, da ekonomija može da stane, pokrenulo je velike probleme u kompletnoj privredi. Kriza koja je prouzrokovana pandemijom COVID 19, još nije napravila svoje najveće udare a zadesila nas je nova, ona prouzrokovana ratom u Ukrajni, koja je za godinu dana poremetila sve ekonomske odnose u svijetu. I jedna i druga kriza, negativno su uticali na sve segmente jednog društva, a onaj sektor koji je najviše trpio tokom ovog period jeste privreda.

Kada govorimo o ubrzanom ekonomskom razvoju, kada govorimo o rastu BDP-a, moramo da razdvojimo dvije stvari. Rast BDP-a zbog rasta zarada i održivi rast BDP-a zbog jačanja realnog sektora i povećanja ekonomskih aktivnosti realnog sektora. Jedini održivi način razvoja jedne ekonomije jeste upravo rast privatnog sektora, koji u najvećem dijelu i finansira javnu potrošnju. Upravo je ovo indikator koji moramo posmatrati kada govorimo o rastu i razvoju.

Aktivnosti realnog sektora i same privrede možemo vidjeti kroz par indikatora koji će nam najbolje opisati kakvo jeste zapravo stanje u samoj privredi. Jedan od indikatora koji moramo uzeti kao veoma alarmantan je konstantan rast broj blokiranih preduzeća, koji iz mjeseca u mjesec raste i na kraju januara 2023.godine imamo 19636 blokiranih preduzeća u Crnoj Gori.
Grafik: Broj blokiranih preduzeca u Crnoj Gori

Ako uporedimo podatke na kraju godina, vidimo da u Crnoj Gori posljednjih nekoliko godina raste broj blokiranih preduzeća, što je jasan indikator da postoje veliki problemi u samoj privredi. Posebno je izražen rast blokiranih preduzeća u posljednje 3 godine, i već krajem decembra 2022.godine imamo 19550 blokiranih preduzeća.

Osim broja blokiranih preduzeća ono što zabrinjava je i visina samog duga, kao i struktura duga, zbog kojeg su sama preduzeća blokirana.

Tako da ako bi analizirali podatke jasno je da je na kraju decembra 2022, u neprekidnoj blokadi do jedne godine bilo je 1.531 preduzeća čija blokada je iznosila 39.494.786,37 eura što čini 3,96% ukupnog iznosa blokade, dok je duže od godinu dana bilo u blokadi 18.019 preduzeća sa iznosom blokade od 958.786.464,58 eura, što čini 96,04% ukupnog iznosa blokade. A da ovo nije slučajno, govori nam i trend rasta dugova i u januaru 2023.godine, gdje prema posljednjim podacima je dugo premašio milijardu eura, i ne postoje jasne naznake da će se stabilizovati. Ovi podaci nam jeasno ukazuju da kako broj tako i dug rastu, što dugoročno može predstavljati veliki problem za održivost crnogorske ekonomije.
Takođe, ostale brojke nam govore da u privredi postoje određeni problemi.

Često smo čuli da je došlo do rasta BDP-a u 2022.godini. Kada bi se ušlo u strukturu samog obračuna vidimo da je crnogorski BDP rastao dominantno zbog povećanja potrošnje domaćinstava. Sa druge strane, u samoj struktri BDP procentualno manje su zastupljene bruto investicije u osnovna sredstva u trećem kvartalu 2022 u odnosu na treći kvartal 2021. godine. Takođe, u dijelu industrijske proizvodnje, shodno posljednjim podacima industrijska proizvodnja u Crnoj Gori u IV kvartalu 2022. godine u odnosu na IV kvartal 2021. godine bilježi pad od 1,9% a tokom 2022.godine zabilježen je pad u odnosu na 2021 godinu u vrijednosti od 3.3%.

Sve ovo nam jasno daje poruku da se mora mnogo više posvetiti pažnje privredi i da 2023. godina od strane donosioca odluka mora biti u znaku potpune posvećenosti rastu privrednih aktivnosti. Ono što zabrinjava, da politike koje su karakterisale prethodnu godinu, i dominantno povećavanje zarada u javnom sektoru, nepostojanje reforme u dijelu zaposlenih u javnom sektoru, već naprotiv dalji rast, dodatno urušavaju privredu i stvaraju još veće probleme. Sa ovim politikama, opet se javni sektor promoviše kao idealno mjesto za zapošjavanje, a Crna Gora, kao mala dinamična ekonomija, mora da razvija upravo privredu i da motiviše mlade i sve ostale da svoje zapošjenje traže upravo u privredi. Jedino na taj način možemo očekivati dugoročan i održiv rast Crne Gore.

Preporučeno

ASTROLOŠKINJA SUZANA BAN ZA STANDARD: “Ubica sa Cetinja bio obliven pomračenjem moralnog kodeksa” – Otkriva šta nas očekuje u 2025. godini

ŠČEPANOVIĆU GRAĐANI KRIVI ZA NEDOVOLJAN BROJ POLICAJACA NA CETINJU: Ni surove mafijaške likvidacije, ni masakr u Medovini nijesu natjerali policiju da adekvatno djeluje

Spiskove nepodobnih napravili Šćepanović i Šaranović

GLUMAC BOŽO ZUBER ZA STANDARD: Ni za mene nije svaka uloga, tako da ni za svakoga nije fotelja, proteste studenta podržavam dušom i tijelom

Raičević: Postoji li u vrhu Demokrata bar jedna jedina osoba kojoj je zbog svega ovoga makar neprijatno?

Studenti otkazali protest zakazan za sjutra na Cetinju

Vukčević: Bezbjednosne provjere ANB-a ugrožavaju osnovna prava građana

Đeljošaj: Ako Spajić i Bečić prećute Mandićevu čestitku, jasno je njihovo opredjeljenje ali i jedinstvena odluka manjinskih partija

Fejzić podržao najavu Đeljošaja i poruke koje je uputio parlamentarnoj većini

Ono što je neophodno i što mora biti slika Crne Gore, ukoliko želimo da razvijamo privredu, jeste predvidivi regulatorni sistem, vladavina prava, politička stabilnost, mnogo više stimulativnih mjera i programa za razvoj privrede, efikasnija administracija, nastavak evropskog puta i nove strane investicije. Samo sa ispunjenim ovim uslovima možemo očekivati oporavak ekonomije, u vremenima koji nisu dobri kako za lokalnu ekonomiju tako i za mnoge druge ekonomije na globalnom nivou.