On ukazuje da je predlog budžeta za 2026. nedovoljno razvojno orjentisan jer je manje od 9% budžeta izdvojeno za kapitalni budžet, dok su preko 80% rashodne strane mandatorni troškovi, piše Antena M.

On navodi da finansijske projekcije podrazumijevaju nedovoljan rast crnogorske ekonomije (oko 3%) ako želimo da što prije dostignemo prosječni standard EU zemalja.

Takođe, predloženi budžet ne doprinosi rješavanju problema strukturne ranjivosti naše ekonomije, jer se dominantno zasniva na potrošnji koja preko inflacije najviše pogađa one koji manje imaju. Mugoša u tom smislu navodi da bilježimo najveći spoljnotrgovinski deficit u poslednjih 15 godina, kao i godišnju inflaciju koja je dvostruko veća od inflacije u zemljama eurozone.

On dalje ističe da opredijeljena sredstva nijesu dovoljna za poboljšanje kvaliteta socijalne i zdravstvene politike, kao i položaja OSI.

Ukazuje i da za unapređenje konkurentnosti izuzetno ranjive privrede se izdvaja samo 0,2% izvornih prihoda budžeta.

Povezani članci

Ekonomija

KADIĆ ZA STANDARD: Vladin budžet za zdravstvo je loše planiran, nova kriza sa ljekovima gotovo izvjesna

Ekonomija

Vuković: Kapitalni budžet na nikad većem nivou, u narednoj godini se zadužujemo 710 miliona eura

Ekonomija

Pogledajte amandmane DPS-a na budžet Glavnog grada

Navodi i da se ogromna sredstva planiraju za ugovore o djelu, dok sa druge strane nema odgovrnosti za milionska izdvajanja iz budžeta za izgubljene sudske sporove.

Takođe, ukazuje i na problematiku ogromnih predviđenih novih zaduživanja, gdje su projekcije javnog duga na kraju 2026. u iznosu od blizu 6 milijardi eura.

Mugoša ističe da su crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebne strukturne reforme čija realizacija će doprinijeti diversifikaciji naše ekonomije, unapređenju njene likvidnosti, konkurentnosti i produktivnosti. Neophodno je, što je i potvrđeno u izvještaju Evropske komisije, ograničenje (smanjenje) budžetske potrošnje, održivo povećanje javnih prihoda, poštovanje fiskalnih pravila uz preispitivanje postojeće fiskalne politike i pripremu sveobuhvatne analize fiskalnih rizika.

“Insistiranje na ekonomskoj logici utemeljenoj na administrativnom i predizbornom rastu potrošnje, bez suštinske racionalizacije neproduktivnih rashoda, i ogromnom zaduživanju ne vodi ka stabilnosti i održivosti finansijskog sistema”, zaključuje Mugoša.