“Moram priznati da ovakvo ponašanje, ako pričamo o nekim ekonomskim utakmicama, nije dobro i ne podstiče konkurentnost, ne podstiče dobre odnose, već nasuprot tome stvara neizvjesnost, stvara nepovjerenje i stvara sve ono što krši jedan dobar ekonomski odnos između dvije države”, rekao je Mulešković.

On se osvrnuo na sličan problem koji je Crna Gora imala 2022.godine, kad je počeo rat u Ukrajini. Tada je, kako je rekao, bio problem sa snabdijevanjem svih proizvoda za potrebe građane Crne Gore, i tada je predsjednik Srbije najavio ograničenje tih proizvoda.

Upitan da li je zakonito da jedna zemlja članica CEFTE zabrani uvoz drugoj zemlji, koja je isto potpisnica tog sporazuma, Mulešković kaže da ukoliko ta zabrana traje kratko ne bi trebalo predstavljati kršenje same CEFTE.

On smatra da je simptomatično da se ponavlja ista matrica, kad god se desi određeni problem, predsjednik Srbije najavi zabranu izvoza određenih proizvoda.

“Ono što je zanimljivo, a mislim da će se desiti i ovaj put, da će se promovisati njegova inicijativa Otvoreni Balkan, inicijativa koja do sada nije dala nikakve rezultate, čiji je jedini rezultat održavanje sajma vina, koji predstavlja jedan veoma netransparentan vid regionalne saradnje. I kao prošli put, reći će se da prioritet imaju zemlje učesnice u toj inicijativi, u ovom trenutku samo Albanija i Makedonija”,  navodi Mulešković.

Povezani članci

Društvo

Čestitke povodom Dana nezavisnosti

Ekonomija

Mulešković: Prijedlog budžeta ne nudi odgovore na mnoga pitanja

Ekonomija

Mulešković o dolasku Lidl-a: Velikim lancima Crna Gora nije interesantno tržište

Ovakav vid pritiska, dodao je on, jasno pokazuje ekonomsku nadmoć jedne države, jer Crna Gora, za potrebe svojih građana, uvozi 92 odsto ulja iz Republike Srbije, pa je ovakve najave o zabrani izvoza, mogu dovesti u nezgodan položaj  u narednom periodu.

Mulešković ističe da odluka jednog čovjeka može da poremeti stanje na tržištu, iako su obje države potpisnice CEFTE, gdje se promoviše jedinstveno tržište.

“Ne smijemo da zavisimo od jedne države, pa koja god to bila, po pitanju bilo kojeg proizvoda, posebno proizvoda koji je osnovna životna namirnica. Tako da je u ovom trenutku moj prijedlog je  da se odmah počne razmišljati i analizirati ostala tržišta, gdje bi Crna Gora mogla nabavljati kako ulje, tako i ostale proizvode”, kazao je on.

Država bi trebala da reaguje, kreiranjenjem određenih mjera, koji bi pomogle kako u održavanju životnog standarda građana zbog uticaja inflacije, tako i po pitanju stabilnosti roba i usluga na tržištu.

“Upravo od 2022. godine se dešava problem sa nestašicom roba, i tu se javila potreba kreiranja robnih rezervi. Od te godine nemamo analizu koliko bi kreiranje robnih rezervi koštalo Crnu Goru, pa samim tim ne možemo pričati da li je to dobro ili nije dobro za Crnu Goru”, ističe Mulešković.

Kreiranje robnih rezervi po principu privatno – javnog partnerstva, može, smatra on, da bude brz način kreiranja robnih rezervi i da donese benefite crnogorskom tržištu, ali ovakav prijedlog, upućen od strane određenih parlamentarnih stranaka,  je sadašnja Vlada ocijenila kao populističku mjeru.

“Čuli smo premijera, da će kreirati robne rezerve do 2025.godine, nadamo se da će 2025.godine doći do stabilizacije na međunarodnom tržištu, pa nam opet neće trebati robne rezerve, tako da smo u tom dijelu zakasnili. Moram da kažem da ni sad nijesmo zakasnili da se kreira to privatno – javno partnerstvo, u dijelu stvaranja robnih rezervi, kako bi Crna Gora izgurala ovaj period, jer je Crna Gora malo tržište , i takvo partnerstvo može na najlakši način da obezbjedi stabilnost proizvoda i usluga na našem tržištu. Samim tim da obezbjedi da ne dođe do rasta cijena, što će neminovno biti ukoliko dođe do nestašice ulja”- zaključuje Mulešković.