Američke carine od 104% i uzvratne kineske zabrane izvoza onoga što je Americi potrebno još ne pokazuju direktne vidne rezultate koje Vašington i Peking očekuju. Panika na berzama, gubici kompanija koji se mjere milijardama, nagovještaji globalne recesije, bježanje investutora u sigurnost zlata i pojeftinjenje nafte za sada je ono što se vidi. Ali ni Amerika ni Kina ne pokazuju da su spremne da revidiraju politike. Naprotiv.
Donald Tramp širi optimizam i tvrdnje da su reakcije berzi očekivane, i da Americi tek dolaze dobri dani.Peking je još prije nekoliko dana, na prvu objavu američkih carina, uveo uzvratne carine na američku robu i obustavio kritični izvoz minerala vitalnih za sve, od municije do poluprovodnika i litijumskih baterija.
Kina je najavila da će se „boriti do kraja“.
„Nastavićemo da preduzimamo čvrste i snažne mjere kako bismo zaštitili svoja legitimna prava i interese“, objavio je portparol Ministarstva vanjskih poslova Kine Lin Jian.
Ko trpi veću štetu
Trgovinski rat dvije vodeće svjetske ekonomije i jednoj i drugoj zadaje muke i nanosi štetu. Pitanje je samo čija je šteta veća i shodno tome ko će prvi posustati.
Još uvijek nije jasno kako će SAD pronaći alternativu snabdijevanja kineskom robom, kao ni što će Kina s robom koju je do sada izvozila u SAD.
Pametni telefoni, računari, litijum-jonske baterije, igračke i konzole za video igre čine najveći dio kineskog izvoza u SAD. Ali ima tu i toliko drugih stvari, od šarafa do bojlera.
„Bilo bi pogrešno pomisliti da će se Kina povući i jednostrano ukloniti carine“, kaže BBC-u Alfredo Montufar-Helu, viši savjetnik Kineskog centra pri The Conference Board think tanku.
„Ne samo da bi to učinilo da Kina izgleda slabo, nego bi takođe dalo prednost Americi da traži više. Sada smo došli u ćorsokak i to će vjerovatno dovesti do dugoročnog ekonomskog udarca.“
Debora Elms, voditeljica trgovinske politike u Fondaciji Hinrich u Singapuru je skeptična prema Trampovom uvjerenju da je američko tržište toliko unosno da će Kina, ili bilo koja druga zemlja, na kraju pokleknuti.
„Mislim da su se SAD preigrale. Kako će ovo završiti? Niko ne zna. „Stvarno sam zabrinuta zbog brzine i eskalacije. Budućnost je daleko izazovnija i rizici su jednostavno tako visoki“, rekla je BBC-u.
Koristi za Kinu od Trampove politike
Kina je na udaru Sjedinjenih Američkih država od početka prvog Trampovog mandata. Period Džoa Bajdena nije predstavljao predah jer je Kina i tada bila tretirana kao „najjači geopolitički izazov“
U posljednjem američkom Izvještaju o preprekama vanjskoj trgovini kojim je Tramp veselo mahao prošle sedmice objavljujući visinu carina Kina je pomenuta 867 puta, gotovo 50 od 400 stranica Izvještaja odnosni se na nabrajanje kineskih aktivnosti koje štete Sjedinjenim Državama – od „manipulacije valutama“ do „krađe intelektualnog vlasništva“.
Ali Kina je daleko od toga da je najteže pogođena novim američkim carinama. Kambodža, Laos, Vijetnam, Bangladeš, na primjer, teže su pogođeni.
Analitičari sada upozoravaju da će nakon godina diplomatije, sada uz samo nekoliko poteza perom, Trampove carine gurnuti te zemlje u naručje Pekinga.
Rori Grin iz konsultantske kompanije TS Lombard kaže za britanski Telegraf da Trampova administracija može zaboraviti bilo kakvu pomisao da će moći da izvede takozvani „obrnuti Nixon“, razdvajajući Rusiju i Kinu na isti način na koji je bivši američki predsjednik uspio da iskoristiti kinesko-sovjetski raskol 1970-ih kako bi Kinu približio Zapadu.
Uostalom, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je u utorak otkrio da je Ukrajina zarobila dva kineska vojnika koji su se borili na ruskoj strani.
U razmatranju američko-kineske konfrontacije valja imati u vidu da su SAD otvorile front s čitavim svijetom, a da je Kina više od decenije stvarala savezništva. I da danas Amerika prijeti i dojučerašnjim saveznicima, dok Kina mudro ostvaruje nova savezništva tamo gdje juče to nije bilo moguće ni zamisliti.
Kina je u proteklih deset godina ostvarila ogroman uspjeh širenjem takozvane meke moći što je ovog puta povezala s čvrstom valutom. Inicijativa Pojas i put, koja je lansirana prije više od decenije, nazivana je kineskim novim Putem svile, okuplja sada gotovo 150 zemalja koje se protežu od Ekvadora do Papue Nove Gvineje. I sve imaju infrastrukturne projekte koje finansira Peking.
Iako su se mnoge od ovih investicija pokazale kontroverznima, Grin ocjenjuje da neke države pred Trampovimn carinskim napadom neće imati drugog izbora nego da se okrenu istoku. Vijetnamska roba sada se suočava s carinom od 46% na američkoj granici, dok se Bangladeš suočava s carinom od 37%. Tajvan, koji se suočava s prijetnjom invazije Kine, pogođen je carinom od 32%.
Rori Grin kaže da je privredni rast ono što te zemlje najviše zanima.
„Ljudi žele da se izvuku iz siromaštva. Žele da zarade novac, žele posao. A carine bi mogle gurnuti mnoge od ovih zemalja u recesiju ako brzo ne budu ukinute. Kina kao regionalna supersila će o toga imati koristi i ekonomski i geopolitički“, kaže Grin za Telegraf.
Preporučeno
Čeka se da se danas oglasi treći veliki igrač – da EU objavi svoj odgovor na Trampove carine. Tek tada će postojati svi elementi za analizu najvećeg ekonomskog izazova s kojim se svijet suočava od Naftne krize.
Video