„Globalna tržišta povećavaju gubitke“, „Pad na azijskim berzama“; „Trampove tarife su rizik za globalni trgovinski rat“, „Akcije padaju zbog novog talasa zabrinutosti“, „Trampove carine šok za globalnu ekonomiju“, „Carine potopile berze, raste strah od recesije“, „Wall Street zapanjen carinskim šokom koji se događa jednom u stoljeću“… Ovo su neki od jutrošnjih naslova uticajnih svjetskih medija.
Jedino što se za sada pokazalo kao sigurno i tačno prognoziranje je izjava predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lejen da će nove američke carine izazvati „strašne“ posljedice za milione ljudi diljem svijeta i da „ne postoji jasan put kroz složenost i haos“ koji će nove carine pokrenuti u cijelom svijetu.Upravo je neka vrsta haosa najbolji opis za ono što globalna ekonomija i trgovina juče i jutros preživljavaju. Niko ne zna kako što će se dalje događati, ne zna se kako će odgovoriti vodeće ekonomije, prije svih Kina i EU, pa se zato ne zna ni kakve poteze treba sada vući. A pošto niko ne zna što nosi dan, a što noć, berzanski indeksi se sunovraćuju. Situacija je slična onoj na početku globalne krize 2008.
Indeksi na vodećim svjetskim berzama su u padu. Britanski FTSE je na najmanjoj vrijednosti u proteklih nekoliko mjeseci, evropski STOXX je pao nekoliko procenata drugi dan za redom, u padu je i američki DOW.
Drugi dan za redom počinje padom na vodećim azijskim berzama, a za njima kreću kako se otvaraju i evropske i na kraju američke. Padaju akcije, padaju indeksi, pada i američki dolar zbog straha od recesije. Čeka se popodne po našem vremenu otvaranje američkog Wall Streeta, ali će tek tamo po svemu sudeći biti nastavljen jučerašnji žestoki pad. Juče je pad iznosio nekoliko hiljada milijardi dolara.
Donald Tramp izjavljuje novinarima koji ga prate u predsjedničkom avionu da su sve ovo očekivane vijesti da sve ide kako treba, da je „Amerika sjela u vozačko sjedište“ i da će se u nju sliti milijarde. „Sve zemlje nas zovu“, kaže, i dodaje da je spreman da pregovara o carinama ako mu neka zemlja dâ „fantastičnu ponudu“.
Vazda je najsigurniji pokazatelj ozbiljnosti krize cijena zlata. Ona je na istorijskom maksimumu. Decenijama je unca koštala tristotinak dolara, ili sada eura uz manje oscilacije. Globalna finansijska kriza 2008. je duplirala cijenu zlata. Kada je u ljeto 2012. cijena prešla 1.300 eura za uncu, govorilo se da je to nerealno, i da će cijena morati da padne. I pala je. Ali ne naročito. Godinama se držala na oko 900 €/u da bi je pobjeda Donalda Trampa lansirala u orbitu. Sada je na gotovo 3.000 eura za uncu. A dalje povećanje neminovno slijedi.
Tramp kaže da će njegove carine vratiti međunarodnu trgovinu u ravnotežu u korist američkih proizvođača. Bez obzira na ishod, novi nameti predstavljaju tektonski poremećaj kojim završava višedecenijski period slobodne trgovine. Niko ne zna kako će globalna trgovina izgledati u novim okolnostima.
Analiziraju se i same carine. Kao i svaki drugi porez, carine obezbjeđuju prihod državi koja ih naplaćuje. One su bile primarni izvor prihoda za vladu SAD u ranim danima sve dok savezni porez na dohodak nije uspostavljen početkom 20. stoljeća.
Danas su carine minijaturni izvor prihoda za mnoge razvijene zemlje poput SAD i država EU. U SAD one čine, po podacima iz 2023, manje od 2% prihoda savezne države, navodi Yahoo Finance.
Ekonomske analize
Naročito je komplikovano što je teško ovu situaciju analizirati i prognozirati naredne događaje. A to je zato što ni uzroci svega ovoga nijesu ekonomski. Čak ni carine nemaju logičnu osnovu.
Kako je uopšte ekipa Trampovih saradnika izračunala „recipročne carine“? Saošteno je da je da je analiziiran trgovinski deficit između SAD i svake zemlje, da je razmjena sa svakoom zemljom onda izražena u odnosima uvoza i izvoza. Onda je dobiveni broj podijeljen na dva, što je Tramp nazvao „ljubaznom recipročnom politikom“. Bijela kuća ovu definiciju naziva „carinom“ na američku robu, iako deficit i carina nijesu ista stvar.
Ono u u čemu su analitičari gotovo jednoglasni je da će nametanje carina svakako donijeti određeno povećanje američke domaće proizvodnje. Manje oslanjanja na uvoz bi moglo ojačati američku ekonomiju, ali ekonomiski analitičari kažu da su Trampove carine preagresivne i nesigurne da bi podstakle domaća ulaganja, ocjenjuje Guardian. Umjesto toga, kompanije će nove troškove carina prenijeti na potrošače kako se to već dogodilo u prvom mandatu u slučaju korejskih mašina za rublje koje su nakon uvođenja carina pa isteka roka na koji su carine uvedene znatno skuplje za američkog kupca.
Političke posljedice i koordinirani odgovor
Nije samo ekonomija naglavačke. I politika je.
Američke carine od 54% bez dileme će nanijeti ogromnu štetu Kini. Ali će naštetiti i američkim kompanijama koje se bore na ogromnom kineskom tržištu.
Američke carine su, međutim, i veliki poklon Kini. Ona se sada predstavlja kao lider svijeta slobodne trgovine.
Predsjednik Si Đniping se u svojstvu pobornika slobodne trgovine i multilateralnih institucija prošle sedmice sastao s izvršnim direktorima velikih međunarodnih korporacija – uključujući mnoge iz Evrope. Poruke su, navodi BBC, jasne. SAD pod Donaldom Trumpom = haos, uništenje trgovine, nacionalni lični interes. Kina pod Si Đinpingom = stabilnost, slobodna trgovina, globalna saradnja.
Preporučeno
Jedina svijetla tačka u svemu je što je počeo da se nazire koordinirani odgovor. Preko SAD se ne odvija većina svjetske trgovine, te prema tome svijet ima načina da odgovori na Trampove poteze. Približavanje Kanade i EU prvi je potez onoga što bi moglo uslijediti.
Video