Objekat koji do 14. februara ne bude upisan u katastar, biće porušen

Objekat koji do 14. februara ne bude upisan u katastar, biće porušen

Standard

21/09/2025

17:13

Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta, donosi stroža pravila i jasnije procedure u borbi protiv stihijske gradnje. Osniva se posebna Uprava za legalizaciju, uvodi se obaveza upisa objekata u katastar u roku od šest mjeseci, a prvi put se koriste satelitski i aerofotogrametrijski snimci kao osnova za postupak. Zakon predviđa i zabranu upisa objekata koji nijesu evidentirani na snimku, što znači da takvi objekti više neće moći biti legalizovani niti uključeni u pravni promet. Građanima je ostavljena mogućnost da svoje objekte uvedu u zakonske tokove, dok država, kako poručuje Nikola Ražnatović, vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MDUP), želi da uvede red u prostoru i istovremeno ponudi pravedniji i efikasniji sistem u odnosu na ranija rješenja, piše Pobjeda.

Vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan je da u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju.

Procedura

” Za objekte za koje nije pokrenut postupak upisa u navedenom roku građevinski ispektor je dužan da donese rješenje o uklanjanju objekta. Objekti koji se ne upišu u katastar neće moći biti legalizovani i neće moći biti stavljeni u platni promet. Zabranjen je upis u katastar nepokretnosti bespravnog objekta koji nije evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku. Ako je bespravni objekat koji se ne može evidentirati na snimku upisan u katastar nepokretnosti, katastar je dužan da poništi rješenje o upisu bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i tehničku ovjeru elaborata”, kazao je Pobjedi Nikola Ražnatović.

Prema novim odredbama, kako je naveo, lokalne samouprave će biti nadležne za legalizaciju objekata do 500 kvadrata neto površine. Objekte preko te površine, kao i one u zaštićenim zonama, turističkim naseljima sa četiri i pet zvjezdica i rizortima, legalizovaće nova Uprava za legalizaciju bespravnih objekata, organ koji Vlada treba da osnuje u roku od 120 dana.

” Sve opštine za pet mjeseci moraju uspostaviti evidenciju bespravnih objekata. Zakon predviđa i korišćenje satelitskih i aerofotogrametrijskih snimaka kao osnove za legalizaciju, umjesto dosadašnjih orto foto snimaka. Legalizacija će biti moguća za sve objekte izvan zaštićenih zona i lokacija predviđenih za objekte od opšteg interesa – poput saobraćajnica, škola, bolnica ili vrtića”, precizirao je Ražnatović. 

Doda da se ovim zakonskim rješenjima precizira i način rada nadležnih organa: obavezan pregled objekta, formiranje komisije, sastavljanje zapisnika i sprovođenje svih procesnih radnji. 

Naknade

” Definisane su i procedure za otkup uzurpiranog zemljišta u državnoj ili opštinskoj svojini, kao i obračun površine koja se može otkupiti neposrednom pogodbom, u skladu sa Zakonom o državnoj imovini. Naknade za urbanu sanaciju uvećane su za hotele, turistička naselja sa četiri ili pet zvjezdica i rizorte. Osniva se i inspekcija zaštite prostora, koja će pratiti sprovođenje zakona”, kaže Ražnatović, 

Prema njegovim riječima posebno je značajna odredba kojom se uvodi zabrana upisa u katastar bespravnih objekata koji nijesu vidljivi na satelitskom snimku. 

” Na taj način, sprečava se mogućnost da takvi objekti budu legalizovani ili uključeni u pravni promet. Prema novim pravilima, objekat izgrađen bez akta o građenju ne može se prodati, niti u njemu može da se obavlja privredna ili druga djelatnost. Dakle, novim zakonom država želi da stane na kraj stihijskoj gradnji, uvede strožu kontrolu i zaštiti prostor od daljeg devastiranja. Uvođenjem novih procedura i institucija, cilj je uspostavljanje jasnih pravila, ali i davanje šanse vlasnicima bespravnih objekata da u zakonskom roku regulišu svoj status”, poručuje Ražnatović. 

Kazao je i da građani koji još nijesu legalizovali svoje objekte, a kompletnu dokumentaciju su predali ranije, nijesu u obavezi da istu ponovo predaju, već će opštine po službenoj dužnosti pokrenuti takve zahtjeve.

” Postupci legalizacije započeti do dana stupanja na snagu ovog zakona u kojima nije donijeta pravosnažna odluka okončaće se u skladu sa novim zakonom, ako je to povoljnije za stranku. Nadležni organ lokalne uprave će po službenoj dužnosti utvrditi ispunjenost uslova za donošenje rješenja o legalizaciji u skladu sa odredbama ovog zakona za postupke u kojima je donijeto rješenje o prekidu postupka legalizacije i nastaviti postupak legalizacije”, objasnio je Ražnatović. 

Kada je riječ o naknadama za urbanu sanaciju za objekte osnovnog stanovanja i dio naknade za objekte osnovnog stanovanja, kao i za objekte čiji su vlasnici iz kategorije socijalno ugroženih porodica Ražnativić je istakao da će se plaćati u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, najviše u 360 mjesečnih rata, a za ostale bespravne objekte, plaća se u jednakim mjesečnim ratama, navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 120 mjesečnih rata.

” Naknada za urbanu sanaciju za hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort plaća se jednokratno ili najviše u 60 jednakih mjesečnih rata navedenih u zahtjevu vlasnika, u iznosu od 400 do 800 eura po kvadratnom metru izgrađenog prostora”, kazao je Ražnatović. 

On navodi da će građani moći i da prijave nepravilnosti u procesu legalizacije bespravnih objekata jedinicama lokalne samouprave i upravnoj inspekciji.

Napominje da su se prilikom pisanjaZakona vodili principima socijalne pravde, jednakosti pred Zakonom i stvaranja povoljnijih uslova za građane u odnosu na ranije zakonsko rješenje koje je tretiralo proces legalizacije.

” Ovaj zakon daje mogućnost svim vlasnicima bespravnih objekata da ih uvedu u zakonske tokove, da ih upišu i koriste bez bojazni od sankcija i neizvjesnosti. Zakon je znatno povoljniji u odnosu na prethodni, jer uvodi jednostavnije procedure, potvrđujući da je država spremna da bude servis svojih građana, da uvaži njihove potrebe i da im izađe u susret shodno zakonskim mogućnostima”, poručio je Ražnatović na kraju.

Što je potrebno da bi se objekat legalizovao

Ražnatović je kazao da se bespravni objekat legalizuje ako je evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku;ako je upisan u katastar nepokretnosti; ako nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata od opšteg interesa;ako svojom površinom ili dijelom površine ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele ako je objekat izgrađen na prostoru za koji ne postoji važeći planski dokument;ako su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat.

Što se podnosi uz zahtjev

Postupak legalizacije bespravnog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju. Uz zahtjev se podnosi:elaborat premjera izvedenog stanja bespravnog objekta izrađen od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava organ uprave nadležan za poslove katastra (u daljem tekstu: Katastar);fotografije svih fasada bespravnog objekta u JPG formatu minimalne rezolucije 5 megapiksela; dokaz o zabilježbi postojanja objekta u katastarskoj evidenciji odnosno izvod iz katastra nepokretnosti ili druge odgovarajuće evidencije nepokretnosti.

Za bespravni kolektivni objekat, postupak legalizacije čitavog objekta pokreće se podnošenjem zahtjeva za legalizaciju barem jednog etažnog vlasnika.

Pojednostavljena procedura

Procedura za legalizaciju je, kako je objasnio Ražnatović, pojednostavljena, a samom činjenicom da se po novom zakonu mogu legalizovati svi objekti koji ispunjavaju opšte uslove iz ovog zakona smatra da će vlasnici ovakvih objekata brže i jednostavnije dolaziti do rješenja o legalizaciji.

Izvor: Pobjeda
Izvor (naslovna fotografija): Privatna arhiva

Ostavite komentar

Komentari (0)

X