“Šumarima” će, na osnovu amandmana koji su predložili poslanici Dane Marković (PES), Amer Smailović (BS) i Nikola Rovčanin (Demokrate), nadoknada biti isplaćivana u pet jednakih polugodišnjih rata.
Prva rata treba da bude isplaćena tokom ove godine, a bivši radnici treba da dobiju po 12.000 eura.Marković je naglasio da je predlog da se isplata izvrši u pet rata izraz realnih budžetskih mogućnosti.
“Ukupan iznos sredstava koji treba isplatiti je znatan i jednostavno nije moguće da se sav taj novac isplati u jednoj budžetskoj godini, a da se pritom ne ugroze druge ključne obaveze države poput penzija, zdravstvenog sistema, socijalnih davanja i obrazovanja. Upravo zato je model isplate u više rata najpoštenije rješenje. Svi radnici su obuhvaćeni, svi dobijaju isti tretman, isplata je vremenski jasno definisana i predvidiva”, rekao je Marković.
On je saopštio da je u predlog zakona uvršten i odredba da se rok za obradu zahtjeva produži do 1. jula, jer su im iz Ministarstva poljoprivrede ukazali da fizički nije moguće obraditi sve pristigle predmete.
Miloš Konatar (GP URA) savjetovao je bivšim radnicima iz ovih industrija da se ne nadaju prvoj rati jer u budžetu nisu predviđena sredstva za to. Podsjetio je da je većina 2025. godine odbila njegov predlog da se u zakon uvrsti da Ministarstvo finansija odredi dinamiku isplate, što bi omogućilo da se predvide sredstva za isplatu dijela nadoknada.
“Ali, izgubili smo vrijeme, ne znam zašto, jer smo tada mogli da unesemo u predlog zakona ovo što ste vi sada predložili”, rekao je Konatar.
Najavio je da će predložiti zakon kojim će pravo na nadoknadu važiti za sve bivše radnike industrijskih djelatnosti koji su izgubili posao zbog stečaja, jer će se samo na taj način izbjeće diskriminacija.
Predsjednik Odbora za ekonomiju Boris Mugoša (SD) podsjetio je da je opozicija prva predložila da se nadoknade isplaćuju u ratama. Sugerisao je većini da se prije predlaganja ovakvih zakona konsultuje sa Ministarstvom finansija, jer je prvobitna finansijska projekcija nadoknada iznosila 16 miliona, a sada se barata i deset puta većim iznosom.
Odbor je predložio Skupštini na glasanje i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poštanskim uslugama, koji je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Kako je objasnio, izmjene i dopune tog zakona predstavljaju usklađivanje sa EU regulativom i odnose se na dostupnost informacija, konkurentnost tržišta i digitalizaciju usluga, naročito u kontekstu rasta e-trgovine i prekogranične razmjene.
“Uvodi se novi institut – e-pismo, koji omogućava slanje i prijem preporučene pošte elektronskim putem, uz pravno valjan dokaz o slanju, prijemu i otvaranju dokumenta. Zakon prepoznaje nove oblike poštanske infrastrukture, paketomate i samouslužne automate”, rekao je Đeljošaj.
Preporučeno
Zbog odsustva ovlašćenih predstavnika predlagača zakona, odbor je odgodio razmatranje Predloga zakona o prekograničnim energetskim infrastrukturnim projektima.
Video