Osim Popovića, u Senatu su Vesna Mihalović od ove godine, Siniša Čađenović od prošle, dok su dr Milan Dabović i dr Branislav Radulović senatori od 2006. godine.

Hronologija

Na potrebu popunjavanja Senata DRI su godinama ukazivali evropski partneri, imajući u vidu da je mjesto petog senatora upražnjeno od početka 2021. godine, a mjesto predsjednika Senata od jula 2022. godine kada je istekao devetogodišnji mandat Daboviću koji je nastavio da obavlja funkciju senatora.

Nakon toga je funkciju predsjedavajućeg Senata preuzeo Nikola N. Kovačević kojeg je, nakon što se penzionisao početkom godine, zamijenila Mihailović. Zakon o DRI, kako su ukazivali iz ove institucije, propisuje da u slučaju odsutnosti ili spriječenosti, predsjednika Senata mijenja najstariji član Senata. Sada se očekuje da Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, nakon kompletiranja Senata, Skupštini predloži jednog od senatora za predsjednika.

Izboru Popovića, za kojeg je juče glasalo 43 poslanika, prethodile su burne sjednice odbora, nakon što je opozicija odbila da učestvuje u glasanju za inicijalno predloženog kandidata magistra ekonomskih nauka i rukovodioca interne revizije u Rektoratu Predraga Radunovića tvrdeći da ne zadovoljava uslove za izbor na ovu funkciju, odnosno da ne posjeduje traženo radno iskustvo. Ne želeći, kako je naknadno saopštio, da u instituciju kakva je DRI ulazi pod bilo kakvom sjenkom sumnje, Radunović je odustao od kandidature, a odbor se našao u do tada neviđenoj situaciji, imajući u vidu da ne postoji procedura u slučaju odustajanja kandidata. Većina je smatrala da obaveze na evropskom putu zahtijevaju da se proces nastavi i da se predloži drugi od preostalih devet kandidata, dok je opozicija ocijenila da je riječ o kompromitovanom postupku koji je potrebno pokrenuti ispočetka.

Pismo

Cijeli proces izbora kandidata za senatora problematizovao je i sam Popović, koji je prije nego je Radunović odustao i on predložen za senatora, uputio pismo članovima Odbora u koje je Pobjeda imala uvid. Od članova Odbora je tražio da ga upute na pravni lijek koji bi eventualno mogao da iskoristi ukoliko Radunovića izglasa Skupština, imajući u vidu da je nejasno da li je riječ o upravnom postupku ili bi prava eventualno mogao da traži samo kod Ustavnog suda.

Povezani članci

Politika

SKUPŠTINA CG: Milan Popović izabran za člana Senata DRI

Ekonomija

Solar gradnja sprema krivičnu prijavu protiv Dabovića i Jelića

Ekonomija

Mutne igre sa finansijama: Zašto institucije i partije ignorišu DRI?

Popović je problematizovao i odnos poslanika prema kandidatima za senatora, ukazujući da je prilikom njegovog intervjuisanja sjednici prisustvovao samo predsjednik Odbora Boris Mugoša (SD) i sekretar Odbora. Smatra da formalno pravno on tog dana nije ni intervjuisan, s obzirom na to da poslovnik Skupštine propisuje da Odbor radi ako sjednici prisustvuje većina članova.

“Na stranu to što sam se zbog te činjenice lično osjećao neprijatno (ne i poniženo jer cijenim da akt nečije infantilnosti i neodgovornosti ne može poniziti nekog ko drži do integriteta), ne treba zaboraviti da su tog dana saslušavana još dva kandidata iz DRI-a, od kojih jedan državni revizor a drugi lice koje obavlja javnu funkciju sekretarke DRI, čime je poslata jasna poruka kako se članovi Odbora odnose prema Instituciji i evropskim integracijama”, navodi Popović u pismu.

Kratkoročni interes

Izgovor Mirsada Nurkovića (BS) da zbog sastanka sa delegacijom sa Bliskog istoka mora napustiti sastanak, Popović vidi kao ,,simboličnu poruku koja odslikava vrijednosti na kojima se temelji i ovaj saziv parlamenta, a to su da naši narodni predstavnici između bogatih investitora (interesa) i profesionalaca na kojima treba da se temelji integritet jedne zemlje ipak biraju kratkoročni interes“.

“Ako jedan takav investitor može da ulazi i prekida konsultativno saslušanje Odbora, ja sigurno više neću biti dio te priče. Bez obzira što me ova kandidatura, kao i ona prošla koja je bila iz drugačijih pobuda, posle svih dešavanja i odnosa Skupštine više ne zanimaju, moram istaći da je moja dužnost, zbog budućnosti institucije u kojoj radim, da ukažem na propuste u radu Skupštine”, poručio je Popović poslanicima.

Prateći sjednicu Odbora, kako je dodao, Popović je saznao da Radunović ne zadovoljava uslove za izbor.

“Koliko sam razumio problem je što predloženi kandidat nema položen ispit za državnog revizora, a i jedva da sa godinama radnog iskustva zadovoljava uslov od deset godina, ukoliko nije tako dugujem izvinjenje istom. Suština problema je, dakle, bila u tumačenju zakonski propisanog uslova od deset godina iskustva u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama koji se primjenjuje u slučaju da je kandidat diplomirani ekonomista i da nema položen ispit za državnog revizora. Upravo su ovo odredbe koje stvaraju pravnu nesigurnost i na koje sam, između ostalog, ukazao u inicijativi koju sam podnio Ustavnom sudu, a koju su pouzdano znam poslanici imali pred sobom s obzirom da je istu Ustavni sud, u skladu sa zakonskom procedurom, proslijedio na izjašnjenje Skupštini. Osim što su ovu inicijativu ignorisali poslanici, što naročito čudi od onih koji žarko zagovaraju izmjene Zakona o DRI, istu i moje obraćanje je ignorisala i Delegacija EU u Crnoj Gori, a onda ne čudi što je inicijativa koja se tiče jednog od sistemski važnih zakona na kraju završila u nekoj od, žargonski rečeno, ,,ladica“ Ustavnog suda”, naveo je Popović.

Kritiku je iznio i na račun Zdenke Popović (Demokrate) koja je ,,pravno magijom uspjela da stručno usavršavanje Radunovića pretvori u radno iskustvo u obavljanju odgovornih poslova u javnim finansijama“.

Kao ključnu pravnu dilemu u ovom slučaju označio je to što se zbog nejasnih normi postavlja pitanje da li Skupština sprovodi upravni postupak dodajući da bi, ukoliko je to tako, Upravni sud imao određene nadležnosti nad njenim radom.

“Premda su se u nekim ranijim situacijama ova ili druge sudske instance oglašavale nenadležnim u odnosu na poslove Skupštine, kao i da jedan dio nazovi ,,istaknutih“ stručnjaka zagovara taj stav, moje je mišljenje da takvi stavovi, ako bi se prihvatili, znače urušavanje ustavnog poretka ove zemlje i principa međusobne kontrole vlasti”, ukazao je Popović problematizujući što prijedlog odluke Odbora o kandidatu ne ostavlja pravnu pouku za ona lica čiji je pravni interes eventualno ugrožen takvom odlukom.

Integritet

Vasilije Čarapić (PES) je kazao da je upravo integritet koji je Popović pokazao poslavši ovo pismo većinu opredijelio da ga predloži, odnosno izabere za senatora.

“Imao je reakciju i prilično revizorski naveo razloge zbog čega smatra da nije predložen dobar kandidat i da proces nije bio adekvatan, samim tim nam je poslao poruku da treba uozbiljiti proces, da nijesmo bili možda dovoljno temeljni i iskreno meni se to baš sviđa”, kazao je Čarapić.

Kazao je da smo do skoro u Senatu DRI imali isključivo partijske kadrove te da ova institucija, uprkos međunarodnom ugledu koji uživa, tek treba da se gradi.

“DRI je djelovala selektivno i favorizovala one iz čijih su krugova došli”, kazao je Čarapić dodajući da ,,nije imala onu auru koju je trebalo da ima“ te da sa senatorima koje su oni izabrali nema kontroverzi za razliku od ranijih.

Mihailo Anđušić (DPS) je ukazao da je proces kompromitovan, zbog netransparentnosti i nedostatka dijaloga, problematizujući što je Odbor predložio kandidata koji ih je obavijestio da nije zainteresovan. Miloš Konatar (URA) je naveo da je u igri bilo sjajnih kandidata, uključujući i Popovića, za kojeg bi, kako je dodao, možda i glasao. Ipak i on je, kako je dodao Konatar, ukazao da je proces kontaminiran nepovratno.

Boris Mugoša (SD) je odluku većine da predloži Popovića i nakon njegovog stava da ga kandidatura više ne zanima protumačio kao opstrukciju evropskih integracija, imajući u vidu da je izbor senatora jedno od mjerila za poglavlje 32.

Zdenka Popović (Demokrate) je naglasila da za ovu situaciju u kojoj je kandidat koji je predložen odustao, ne postoji procedura. Ukazala je i da je ponosna ovu odluku imajući u vidu da je Popović izabran uprkos kritici koju je uputio lično njoj i ostalim poslanicima. To, kako je navela, pokazuje da nije politička odluka, već da Popović zaslužuje da bude senator jer je stručan, kompetentan i sa integritetom.

Milan Popović je za senatora izabran iz drugog puta, nakon što je prije dvije godine odustao od kandidature nakon intervjuisanja pred odborom. Zajedno sa sadašnjim senatorom Sinišom Čađenovićem je podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti 15 članova Zakona o DRI, među kojima i onog koji propisuje stalnost mandata senatorima, odnosno mogućnost da na toj poziciji ostane do penzije.