Ukupan priliv stranih investicija (bruto SDI) iznosio je 354,3 miliona eura, što je za tri posto manje u odnosu na godinu ranije. Istovremeno, neto odlivi nijesu jenjavali, iznosili su 156,1 miliona eura, uz porast od 3,7 posto u odnosu na isti period 2024. godine.
Ovakav trend dodatno kompromituje pozitivan bilans.PAD U SEKTORU BANAKA I PREDUZEĆA, JEDINI RAST U NEKRETNINAMA
Izvor kapitala ključnog za investicije i dalje je pretežno ekviti: 222,5 miliona eura ili 62,8 posto ukupnog priliva. Ali unutar te kategorije, investicije u kompanije i banke drastično su pale, sa prošlogodišnjih 53 miliona eura na samo 31,2 miliona eura, što predstavlja pad od 40,9 posto.
Suprotno tome, nekretnine su jedina kategorija koja je zabilježila rast – priliv u ovaj sektor je skočio za 12,6 posto, na 191,3 miliona eura. Dakle skoro 50 posto cjelokupnog SDI‑ja u zemlji tokom prvih pet mjeseci otišlo je u nekretnine.
Investicije u formi međukompanijskog kredita (inter‑company debt) takođe bilježe pad od 10,1 posto, na 123,8 miliona eura, što čini oko 34,9 posto od ukupnog priliva. Ostale investicije, uključujući povlačenje sredstava iz inostranstva, iznose samo osam miliona eura ili 2,3 posto ukupnog priliva.
Makroprojekcije iz ekonomskog reformskog programa računaju da će neto FDI inflows finansirati oko 50 posto tekućeg računa deficita u periodu 2025–2027, dok se relativni udio FDI‑ja u BDP-u očekuje da se stabilizuje između 6,3 posto i 6,9 posto
Za razliku do stabilizacije FDI-a u BDP-u, neto međunarodni investicioni položaj ostaje negativan, blizu 108 posto BDP‑a, uz rast spoljnog duga na 134 posto BDP‑a krajem 2024. godine.
NEKRETNINE KAO MAGNET
U 2024. godini, FDI u sektor nekretnina u Crnoj Gori bio je ogroman, između 463 do čak 500 miliona eura, što je činilo gotovo polovina ukupnih stranih investicija, dok su u prvom kvartalu 2025. ulaganja u nekretnine dostigla su 114 miliona eura, tj. povećana su za 21 posto u odnosu na prvi kvartal 2024. godine.
Razlog za ovo povećanje leži u povoljnoj regulatornoj i poreskoj politici koji investitori koriste za ulaganje u nekretnine.
Među povoljnostima se nalazi uvođenje progresivne poreske stope za promet nekretnina, minimalnih poreza za vlasnike (0,25–1 posto), bez kapital‑gains poreza na duži rok i transparentan pravni okvir, kao prostorna i građevinska regulativa, koja je modernizovana u 2025. godini kroz novi Zakon o prostornom planiranju.
Ovakvi podaci zapravo pokazuju da je Crna Gora zemlja pradoksa.
Preporučeno
Dok ukupni priliv stranih investicija jenjava, sektor nekretnina cvjeta. Pad FDI‑ja u bankama i industriji očigledan je signal da investitori traže sigurnost i likvidne, zaradne opcije u turizmu i isključivo elitnim nekretninama.
Video