Jasavić ocjenjuje da je situacija u Crnoj Gori visoko bezbjednosno rizična i predstavlja ozbiljan izazov za sve nadležne institucije, a naročito za bezbjednosni sektor.
On je podsjetio da je prije eskalacije događaja trajala „intenzivna kampanja usmjerena protiv prisustva turskih državljana u Crnoj Gori“, tokom koje su se u javnosti širile dezinformacije o broju Turaka koji borave u zemlji.„Plasirale su se neistine da u Crnoj Gori boravi čak oko 110.000 Turaka. Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje vodi evidencije o strancima, tada nije reagovalo sve do kritične noći, kada je došlo do sukoba između državljana Azerbejdžana i Turske s grupom mladića iz Podgorice, u kojem je povrijeđen mladić iz Podgorice. Taj incident izazvao je opravdano uznemirenost građana, a tek tada je ministar Šaranović reaktivno saopštio da je stvaran broj turskih državljana svega oko 13 hiljada, od kojih tek osamdesetak ima stalni boravak, dok su po broju prekršaja značajno ispod prosjeka u poređenju sa drugim strancima“, rekao je Jasavić.
„MINISTARSTVO DOPRINJELO ŠIRENJU ANTITURSKE RETORIKE“
Prema njegovim riječima, reakcija Ministarstva unutrašnjih poslova bila je neadekvatna.
„Nažalost, ne. Osnovni principi svakog kvalitetnog bezbjednosnog sistema su proaktivnost i preventivnost. Ministar je morao reagovati odmah nakon pojave dezinformacija o broju turskih državljana. Pravovremeni demanti bi spriječio širenje panike i netrpeljivosti. Time što to nije urađeno, svjesno ili nesvjesno, ministarstvo je doprinijelo širenju antiturske retorike“, upozorio je Jasavić.
“KRIZNO IZVJEŠTAVANJE JE ZAKAZALO“
Govoreći o reakciji policije i tužilaštva na sukob u Podgorici, Jasavić je istakao da su institucije zakazale u komunikaciji sa javnošću.
„Krizno izvještavanje je, nažalost, zakazalo. Javnost je imala pravo da hitno i objektivno bude informisana o svim okolnostima događaja, u mjeri mogućeg, što bi spriječilo slobodne interpretacije i dodatnu konfuziju. Uprava policije i tužilaštvo imali su zakonsku i moralnu obavezu da blagovremeno i tačno informišu građane i pokažu da je bezbjednost pod kontrolom. Izostanak pravovremene reakcije otvorio je prostor za sumnje, dezinformacije i strah“, kazao je on.
Jasavić dodaje da „neodgovorno postupanje institucija ugrožava međunarodni ugled zemlje“.
„Crna Gora je država koja njeguje multietničnost, toleranciju i evropske vrijednosti, te je ključno spriječiti svaki pokušaj destabilizacije i regresije. Uz oko 600.000 stanovnika i više od 100.000 stranaca različitih statusa boravka, bezbjednosni sistem mora funkcionisati besprijekorno. Efikasna razmjena informacija između Uprave policije, ANB-a i drugih službi je od ključnog značaja kako bi se izbjegli incidenti i očuvala stabilnost. Ta saradnja je izostala, a posljedice su bile očigledne“, naglasio je on.
„EKSTREMISTI I STRANE SLUŽBE POKUŠAVAJU DA IZAZOVU PODJELE“
„Multietnički sklad je jedna od najvećih vrijednosti Crne Gore i temelj naše državnosti“, kazao je Jasavić, upozoravajući da pokušaji njegovog narušavanja dolaze „od ekstremnih pojedinaca koji žele da stvore podjele i konflikt“.
„Pored toga, određene strane obavještajne službe i interesne grupe kroz prikrivene ili posredne aktivnosti pokušavaju da utiču na politička i društvena kretanja s ciljem destabilizacije, slabljenja institucija i usporavanja evropskog puta Crne Gore. Ekstremističke ideje, nacionalna i vjerska netrpeljivost, te povezanost kriminalnih i radikalnih struktura, predstavljaju konkretne rizike po bezbjednost“, upozorio je Jasavić.
On ističe da policija „u kontinuitetu ne reaguje adekvatno u zaštiti javnog reda i mira“.
„Nedostatak efikasnog operativnog i terenskog rada ukazuje na potrebu značajnog unapređenja pristupa. Preventivno djelovanje je osnova bezbjednosne politike — kada ono izostane, posljedice se odmah vide na terenu. Posebno u slučajevima spoljnog uticaja ili ekstremizma, policija mora reagovati brže i preciznije. Kapaciteti postoje, ali zakonska ovlašćenja moraju biti dosljedno primijenjena kako bi se spriječile situacije koje ugrožavaju sigurnost građana“, kazao je on.
Prema njegovim riječima, percepcija da policija reaguje preblago rezultat je „kašnjenja i nedovoljnih procjena rizika“.
„Često se umjesto preventivno reaguje reaktivno, tek nakon što incidenti već nastanu, što ugrožava bezbjednost građana. To ostavlja utisak preblage reakcije, iako je problem zapravo u zakašnjelim reakcijama. Mjere policije moraju biti proporcionalne, ali i pravovremene. Sprečavanje, a ne saniranje posljedica, mora biti prioritet. Samo tako se pokazuje autoritet države i gradi povjerenje građana“, istakao je Jasavić.
„TURSKI DRŽAVLJANI NIJESU BEZBJEDNI“
„Naravno da nijesu“, rekao je Jasavić odgovarajući na pitanje da li su turski državljani u Crnoj Gori bezbjedni.
„Svaki dan smo svjedoci uništavanja njihove imovine, zatvorenih lokala, djece koja zbog straha ne pohađaju škole. Svako ko boravi u Crnoj Gori mora biti siguran — bez obzira na nacionalnost, vjeru ili status boravka. Incidenti u kojima su mete strani državljani predstavljaju ozbiljan bezbjednosni izazov, posebno kada su u pitanju državljani države sa kojom Crna Gora ima prijateljske odnose, što Turska jeste u svakom pogledu“, kazao je bivši funkcioner policije.
Jasavić je dodao da „Uprava policije i tužilaštvo moraju hitno identifikovati i procesuirati počinioce prekršaja i krivičnih djela, spriječiti ponavljanje sličnih događaja i transparentno informisati javnost o preduzetim mjerama“.
„Sigurnost stranaca je i pitanje ugleda države, posebno za turizam, investicije i međunarodne odnose“, upozorio je on.
Kada je riječ o neprijavljenim skupovima, Jasavić podsjeća da „zakon jasno propisuje obavezu njihovog prijavljivanja“.
„Neprijavljeni skupovi nose nepoznat bezbjednosni rizik — ne zna se ko su učesnici, koje su njihove namjere i postoji li opasnost od nasilja. Tolerisanje takvih okupljanja može stvoriti presedan i dodatno oslabiti autoritet institucija bezbjednosti. Zakon mora biti jednak za sve što je osnovni postulat vladavine prava“, naglasio je on.
Napominje da, Crna Gora želi da bude prepoznata kao stabilna i evropski orjentisana država.
“Svaka scena nasilja, svaka nedosljedna odluka institucija i svaka prijetnja multietničkom skladu direktno utiču na međunarodni položaj zemlje. Slika koju šaljemo mora pokazivati da smo uređeno društvo sa funkcionalnim institucijama koje može garantovati bezbjednost i sigurnost svih lica u Crnoj Gori kao i njihove imovine, što se može potvrditi jedino ako država drži pod kontrolom svaki oblik ekstremizma“, kazao je Jasavić za Portal Standard.
“POLICIJA NE SMIJE PRAVITI KONTRADIKCIJE “
Komentarišući situaciju u kojoj policija obezbjeđuje skupove koji nijesu prijavljeni, Jasavić kaže da „policija ima obavezu da zaštiti živote, imovinu i javni red, što je operativno ispravno, ali zabrinjava bezbjednosna kontradikcija“.
Preporučeno
„Ako skup nije prijavljen, postavlja se pitanje zašto nije prekinut, da li su pokrenuti prekršaji za neprijavljivanje skupa i šta to znači za buduća okupljanja. Dosljedna primjena zakona je ključna. Procjena bezbjednosnog rizika mora biti obrazložena i potkrijepljena pravilima, jer stabilnost države se ne čuva taktičkim saopštenjima, nego principijelnom primjenom zakona“, zaključio je Ekan Jasavić.
Video