Video
Prema podacima iz avgusta u Andrijevici ima 792 penzionera, a oko 580 njih su članovi Udruženja koji plaćaju članarinu.
,,Imamo probleme oko učlanjenja zbog načina na koji je Fond penzijskog i invalidskog osiguranja organizovao taj postupak, pa u posljednje dvije ili tri godine dosta penzionera nije moglo da se učlani”; kaže Elezović.
NEPRAVEDNO POVEĆANJE
Elezović ocjenjuje da su povećanja penzija, određena programom ,,Evropa sad 2” nedovoljna za život, ali i da su nepravedna.
,,Materijalni aspekt života penzionera je jako loš. Imamo dosta onih koji primaju srazmjerne penzije, a one su niže i od minimalnih. Generalno ljudi teško žive, jer je velika nezaposlenost, pa u nekim situacijama penzioneri i izdržavaju svoje porodice. Povećanja penzija su značajna, ali nijesu dovoljna za život. U Podgorici, tim novcem ne može da se plati ni kirija, a kamoli da se preživi. Mi imamo i drugih problema, ne samo u Andrijevici, već i u cijeloj državi. Ljudi su 40 godina plaćali visoke iznose za poreze i doprinose, a danas primaju minimalne penzije. Neki su radili preko 25 – 30 godina, a imaju manju penziju od minimalne. Tako da sa tim uopšte nijesmo zadovoljni. Takođe, možemo reći i da su napravljenim izmjenama skoro pa izjednačili ljudi koji primaju minimalnu penziju i oni koji su primali penzije veće od minimalne”, kazao je on za Pobjedu.
PROBLEM JE STATUS
Elezović navodi da značajan problem Udruženju predstavlja status, odnosno činjenica da su nevladina oprganizacija.
,,Kao NVO imamo velike probleme, ne samo mi, već sva udruženja i Savez penzionera. To nas onemogućava da, na primjer, učestvujemo u Vladinim projektima. Nemamo dovoljnu podršku državne uprave i oni bi morali na drugi način da urede status penzionerskih organizacija. Kada nešto tražimo, odgovore nam da smo NVO i da nemamo pravo da se bavimo time (na primjer izgradnjom stanova). Mi onda od njih očekujemo da to sprovedu, jer primamo zahtjeve za pomoć, za stambenu izgradnju i mnogo drugih stvari koje su potrebne za normalno funkcionisanje društva, ali oni to ne ispune”, kazao je Elezović.
Kada je o stanovima riječ, kaže da je mali broj penzionera koji nemaju riješeno stambeno pitanje.
,,Nijesmo davali stambene kredite, jer iznosi koje smo dobijali od Saveza i od Fonda nijesu dovoljni, ali smo novac davali onima kojima je bilo potrebno za, na primjer, promjenu prozora, vrata itd.”, kaže Elezović.
On ističe da im redovni prihodi Udruženja nijesu dovoljni za izvršavanje svih finansijskih obaveza.
,,Plaćamo članarinu, koja je sada prešla 450 eura, zato svi članovi Udruženja plaćaju po 60 centi. Mali dio sredstava dobijamo iz Budžeta Opštine. Mi smo, kao jedno od najmanjih udruženja, tražili da se članarina poveća na euro ili 1,30 eura, zbog toga što od naših redovnih prihoda, Udruženje ne može da preživi mjesec. Iako smo jedno od najsiromašnijih, bili smo solidarni i spremni da izdvojimo više novca za funkcionisanje, ali iz Saveza to nijesu podržali. Najbolje bi bilo kada bismo to mogli sami da uredimo, ali nažalost ne možemo. Mislim da ima i pet godina kako nijesmo primili nikakvu pomoć od Fonda PIO ili Saveza za naše redovne aktivnosti, pa konkurišemo za projekte kod fondova Evropske unije i na taj način dobijamo dodatna sredstva”, objasnio je on.
Otvorili centar za druženje
Zahvaljujući ,,evropskim” projektima, Udruženje je uspjelo, kaže Đoko Elezović, da unaprijedi svoj rad.
Preporučeno
,,Kada je u pitanju socijalni momenat, Udruženje penzionera je dosta popravilo stanje. Realizovali smo dva projekta, pa smo Klub penzionera pretvorili u Centar za dnevno okupljanje penzionera, starijih lica i lica sa invaliditetom. Taj prostor smo renovirali, obezbijedili grijanje i osmislili zabavne sadržaje. Imamo društvene igre (šah, domine karte), gledanje TV programa, kao i čitanje dnevne štampe. Posebno smo zahvalni Pobjedi, jer su i ove godine nastavili da nam šalju besplatan primjerak, iako smo taj zahtjev uputili samo za 2023. godinu. Radimo dosta i na edukaciji penzionera za korišćenje mobilnih telefona i interneta, organizovali smo predavanja kako bismo im pomogli da koriste zdravstvene usluge, plaćanje računa i obavljanje ostalih aktivnosti”, naveo je Elezović.
