Video
Prvi čovjek Glavnog grada, u intervjuu Glasniku Privredne komore, ističe da će većina gradskih preduzeća imati smanjene prihode i neplanirane troškove uzrokovane pandemijom, što će ih dovesti u situaciju da očekuju pomoć Glavnog grada u prevazilaženju finansijskih problema.
“Treba imati u vidu da je set mjera uvedenih Odlukom o ublažavanju finansijskih posljedica korona virusa u Podgorici, kojim smo izašli u susret potrebama privatnog sektora i građana u nastaloj krizi, direktno uticao na smanjenje prihoda naših privrednih društva, koja su u periodu od tri mjeseca u cjelosti ili djelimično ostala bez priliva sredstava od izdavanja prostora u zakup, naplate poreza, kao i naplate određenih komunalnih naknada i usluga. Mjerama su najviše pogođene ‘Tržnice i pijace, ‘Sportski objekti’ i ‘Parking servis’, a u određenoj mjeri i ‘Čistoća, ‘Vodovod i kanalizacija’ i ‘Deponija’. Uvažavajući sve ovo, pripremili smo rebalans budžeta kojim smo predvidjeli povećanje sredstva za transfere privrednim društvima u iznosu od 530.000 eura, kao i povećanje sredstava za tekuće održavanje javne infrastrukture u iznosu od 150.000 eura”, kazao je Vuković.
Budžet Podgorice za ovu godinu jedan je od najvećih do sada. Ipak, planirani prihodi u iznosu od 93,7 miliona eura, rebalansom će biti u iznosu od 89,6 miliona eura, što je umanjenje za 4,38 odsto.
Vuković ističe da su negativnim ekonomskim efektima korona krize pogođeni svi sektori privrede, pa samim tim i svi građani Podgorice.
“Posebno je negativan uticaj na sektor usluga, naročito ako se ima u vidu brojnost uslužnih objekata u gradu, odnosno činjenica da je na kraju marta 2020. godine ukupan broj aktivnih zanatskih objekata bio oko 1.400, ugostiteljskih oko 1.700, a trgovinskih preko 5.000. Svi oni, izuzimajući farmaceutske i prehrambene prodajne objekte, nisu poslovali, odnosno nisu ostvarivali bilo kakve prihode u periodu od puna dva mjeseca”, kazao je Vuković.
Kriza će se odraziti i na turizam, jer su u Podgorici za prva tri mjeseca ove godine ostvarena 39.461 noćenja, što je, kako kaže, pozicioniralo odmah iza Budve kao prijestonice turizma.
Očekivanja su zato bila da će 2020. godina biti turistički rekordna, ali pandemija je učinila da o tome više ne može biti riječi.
Vuković navodi da će realizacijom projekta “Sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda”, koji podrazumijeva izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom kolektorskom mrežom, obezbijediti preduslove za ubrzan razvoj Podgorice u narednih 50 godina.
“Dugoročno i na ekološki prihvatljiv način riješićemo prikupljanje i tretman otpadnih voda i poboljšati opšte uslove kvaliteta života i zdravlja građana. Novo postrojenje zadovoljiće potrebe za 230.000 stanovnika skoro četiri puta više nego što je kapacitet postojećeg. Jedna od značajnih dimenzija projekta je i zaštita režima podzemnih voda Zetske ravnice, očuvanje vodoizvorišta i smanjenje zagađenja rijeke Morače. Realizacija je započeta u skladu sa predviđenim planom i projektovanim rokovima. Ni kriza izazvana pandemijom nije značajno imala uticaj na tok projekta, a vjerujemo da će tako i ostati. Trenutno je u toku izgradnja primarnog cjevovoda koji će povezati postojeće i buduće postrojenje”, kazao je Vuković.
Podsjeća da je Glavni grad počeo i sa izgradnjom sekundarne kanalizacione mreže u naseljima Konik, Murtovina, Zlatica i Zagorič.
“Pred nama je početak gradnje pješačkog cjevovodnog mosta za prenos hidrotehničkih instalacija sa desne na lijevu obalu Morače, a objavljen je i pretkvalifikacioni poziv za izgradnju najznačajnijeg segmenta projekta, to jest samog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tretman mulja”, istakao je Vuković, navodeći da su kapitalni projekti investicija u budućnost.
Prema njegovim riječima, gotovo da nema dijela grada u kojem se ne realizuje neki od kapitalnih projekata ili priprema planska pretpostavka.
“Uveliko se gradi Jugozapadna obilaznica, saobraćaj nica bulevarskog tipa koja će povezati Petrovačku magistralu i Bulevar 21. maja, projekat vrijedan 15 miliona eura. Stvorile su se sve potrebne pretpostavke i za realizaciju bulevarske saobraćajnice prema Danilovgradu, projekat vrijedan gotovo 25 miliona eura. Radi se i na rekonstrukciji starog puta prema Danilovgradu, koji bi trebalo da bude završen tokom jeseni. Raspisali smo tender za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na Bulevaru Vilija Branta na Zlatici, koji će biti veza sa auto-putem, kao i tender za odabir izvođača radova na budućem bulevaru kroz Gornju Goricu”, navodi Vuković.
Bulevar prema Tuzima se realizuje fazno, pri čemu je prva faza uveliko završena.
“Uporedo sa realizacijom ovih velikih tranzitnih puteva, i te kako vodimo računa i o gradskim saobraćajnicama. Ulicu Veljka Vlahovića na Starom aerodromu ubrzo ćemo, u saradnji sa Upravom za javne radove, pretvoriti u modernu saobraćajnicu bulevarskog tipa, sa po tri saobraćajne trake u svakom smjeru, a slično planiramo i sa Zmaj Jovinom ulicom u istom naselju. Nastavljamo sa rekonstrukcijom magistralnog puta Golubovci Mataguži Tuzi, projektom vrijednim milion eura, koji Glavni grad u cjelosti finansira iz sopstveniih sredstava”, kazao je Vuković.
Realizacija svih ovih projekata je, kako kaže, od višestrukog značaja za kvalitet života u Podgorici koja se širi, razvija i živi životom modernog grada i urbanog centra evropske Crne Gore.
On je podsjetio da je nedavno formiran i Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta na području glavnog grada, koji ima za cilj sprovođenje prioritetnih reformskih mjera i unapređenja poslovnog ambijenta, koje su u funkciji otklanjanja biznis barijera.
Preporučeno
Važan korak za unapređenje privredne aktivnosti je i odluka o osnivanju biznis zona, a Vuković navodi da postoji veliko interesovanje investitora da sami opreme lokacije, a da za uzvrat dobiju povoljnosti u formi olakšica, kao što su dobijanje zemljišta u zakup do trideset godina po godišnjoj cijeni od jedan cent po kvadratu, mogućnost kupovine zemljišta u 60 mjesečnih rata, oslobađanje od plaćanja naknade za korišćenje opštinskih puteva na period od 10 godina i slično.
