Nakon odluke Ustavnog suda Crne Gore, advokat Vladimir Hrle obratio se portalu Standard kako bi javnost dobila kompletne informacije o slučaju Richarda Harryja Walla, uz poruku da pravna borba u ovom predmetu nije završena.

Kako navodi advokat Vladimir Hrle, nakon posljednjeg obraćanja odbrane Evropski sud je registrovao predmet pod brojem 15774/26 i pozvao podnosioca da dostavi kompletnu predstavku u najkraćem roku, zajedno sa relevantnom dokumentacijom, radi daljeg razmatranja slučaja.

Prema njegovim riječima, to znači da postupak pred ESLJP-om nije okončan i da će se tek razmatrati navodi koje odbrana ističe u vezi sa izručenjem Richarda Harryja Walla Crnoj Gori, odnosno Sjedinjenim Američkim Državama.

ODBIJANJE PRIVREMENE MJERE NIJE ODLUKA O MERITUMU

Hrle posebno naglašava da Evropski sud za ljudska prava nije odlučivao o osnovanosti navoda koje je Richard Wall iznio protiv Crne Gore, niti je zauzeo stav o tome da li je njegovo izručenje bilo u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

Sud je, kako se ističe, odlučivao isključivo o zahtjevima za određivanje privremene mjere prema Pravilu 39 Poslovnika Suda, koje predstavlja vanredan oblik hitne zaštite i ne prejudicira konačan ishod predmeta.

„Drugim riječima, odbijanje privremene mjere nije odluka o predstavci niti potvrda zakonitosti izručenja“, navodi Hrle.

IZRUČENJE OKONČALO DOMAĆI POSTUPAK, ALI NE I MEĐUNARODNU ZAŠTITU

Hrle napominje se da je izručenjem Richarda Harryja Walla Sjedinjenim Američkim Državama okončan domaći ekstradicioni postupak koji se više od godinu dana vodio pred crnogorskim organima i sudovima.

Međutim, kako ističe, izvršenjem izručenja nijesu prestala pravna pitanja otvorena tokom postupka, niti je time okončan međunarodni postupak zaštite ljudskih prava pred Evropskim sudom u Strazburu.

Advokat Hrlepodsjeća da je tokom postupka intervenisao i Visoki komesarijat Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR), koji se obratio Ministarstvu pravde Crne Gore.

UNHCR je, kako navodi, ukazao na obaveze koje proizlaze iz načela zabrane vraćanja (non-refoulement), Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i Konvencije o statusu izbjeglica iz 1951. godine.

Istovremeno je, prema odbrani, ukazano na značaj okončanja postupka međunarodne zaštite prije sprovođenja izručenja.

Takođe se naglašava da je izručenje izvršeno uprkos tome što su određena pitanja koja su bila predmet obraćanja UNHCR-a ostala otvorena, kao i uprkos činjenici da je predmet već bio registrovan pred Evropskim sudom za ljudska prava.

SPORNA KVALIFIKACIJA KRIVIČNIH DJELA U SAD

Hrle ukazuje da prve zvanične informacije nakon izručenja pokazuju da pitanje konačnog obima optužbi i dalje nije u potpunosti razjašnjeno.

Dok se u saopštenju Okružnog tužioca Los Anđelesa navodi da je izručenje izvršeno po optužbama za zavjeru, istovremeno se potvrđuje da predmet i dalje obuhvata optužbe za ubistvo i zavjeru radi izvršenja ubistva.

Dalji tok postupka pred američkim sudom, kako navodi advokat odbrane Wall-a, pokazaće na koji način će ova pitanja biti procesno razriješena i kako će biti tumačena ograničenja koja proizlaze iz odluka crnogorskih organa.

Predmet je, prema njegovom mišljenju, otvorio i šire pitanje koje prevazilazi konkretan slučaj Richarda Walla, a odnosi se na standard dokazivanja u ekstradicionim postupcima.

“Tokom postupka, odbrana je ukazivala da joj je praktično nametnut teret dokazivanja budućeg postupanja strane države, odnosno dokazivanja da bi moglo doći do povrede prava ili odstupanja od ograničenja izručenja”, kazao je Hrle za Standard.

Time je, kako navodi, otvoreno pitanje da li je moguće zahtijevati dokazivanje negativne i hipotetičke buduće činjenice.

Hrle ocjenjuje da pitanje raspodjele tereta dokazivanja u predmetima koji uključuju rizik od povrede osnovnih ljudskih prava predstavlja temu koja zaslužuje širu stručnu raspravu.

IZURČENJE NE PREDSTAVLJA KRAJ PRAVNIH PITANJA

Iz tih razloga, kako kaže advokat, odbrana smatra da izvršenje izručenja ne predstavlja kraj pravnih pitanja koja je ovaj predmet otvorio.

“Naprotiv, kako se navodi, sada kada je domaći ekstradicioni postupak okončan, pojedina od najvažnijih pitanja prvi put će moći da budu razmatrana u punom obimu pred međunarodnim institucijama”, kazao je Hrle.

Slučaj Richarda Walla, zaključuje on, prevazilazi značaj pojedinačnog ekstradicionog postupka i otvara važna pitanja odnosa između ekstradicije, međunarodne zaštite, ljudskih prava i međunarodnih obaveza države.

“U narednom periodu fokus će biti usmjeren na dalji postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava, kao i na praćenje poštovanja svih procesnih i materijalnih garancija koje su bile predmet rasprave tokom ekstradicionog postupka”, zaključio je advokat odbrane Vladimir Hrle.

USTAVNI SUD ODBIO ŽALBU NA IZRUČENJE

Podsječamo, prema dostupnoj odluci Ustavnog suda Crne Gore u predmetu Richarda Harryja Walla, taj sud je 26. maja 2026. godine odbio ustavnu žalbu kao neosnovanu i utvrdio da ne postoje ustavnopravne smetnje za njegovo izručenje Sjedinjenim Američkim Državama.

Ustavni sud je u obrazloženju naveo da su redovni sudovi dali „ustavnopravno prihvatljive i dovoljno obrazložene razloge“, te da su svoje odluke zasnovali na Evropskoj konvenciji o ekstradiciji, Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima i relevantnoj praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Istovremeno, kako je navedeno u saopštenjima Ustavnog suda, Evropski sud za ljudska prava je u istom predmetu odbio zahtjeve za određivanje privremenih mjera (Pravilo 39), čime nije prihvatio privremenu suspenziju izručenja, ali nije odlučivao o meritumu navoda iz predstavke koja je i dalje u proceduri pred tim sudom.