Božović je kazao da se Crna Gora nalazi u odsudnom trenutku u 25 godina reformi zbog izazova, planova i ciljeva koje imamo, a kako bismo do kraja sljedeće godine zaključili pregovore u poglavljima 23 i 24.

Upitan šta su ključne tačke i prepreke u reformi pravosuđa, Božović je rekao da sama činjenica da nešto zovemo reformom, a da traje četvrt vijeka, znači da reforma nije postojala u onom formatu koji su svi željeli.

“Sama činjenica da pregovori sa EU traju toliko dugo govori da nismo bili dovoljno zreli da reformišemo naše društvo i dostignemo taj nivo demokratije koji nam je neophodan i nije bilo političke volje da se sve to sprovode” rekao je Božović.

Balasti prošlosti, ali i loša dinamika u protekle četiri godine

Kazao je da razlozi za to leže u donosiocima odluka.

“Tu mislim na brojne izazove i probleme, balaste prošlosti, ali i u prethodne 4 godine ni mi vjerovatno nismo odradili stvari onom dinamikom kojom smo željeli. Pomaka ima što se konstatuje kroz izvještaje”, rekao je Božović.

“Ne smijemo se uljuljkati i govoriti sve je odogovornost nekog prethodnog vremena, ima odgovornosti i kod nas i zbog toga moramo voditi računa o tome da ne tražimo izgovore već da rješavamo probleme, a problema ima prilično”, dodao je Božović.

Problemi se, kako kaže, prije svega odnose na obezbjeđivanje što većeg stepena nezavisnosti unutar samog pravosuđa.

“Odsustvo političkog uticaja mora biti apsolutno, moramo uvesti što je moguće veći stepen mjerljivih kriterijuma kako bi oni najbolji unutar sistema bili, ne samo sačuvani, već na svaki način zaštićeni od bilo kakvih uticaja”, rekao je ministar.

Veting kao populizam

Govoreći o vetingu u pravosuđu, on je kazao da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost dalo saglasnost Ministarstvu pravde da nastavi proces sagledavanja i kreiranja sistema vetinga uz saglasnost i mišljenja Evropske komisije.

“Kod nas se taj proces vetinga doživljava kao potpun i totalni reizbor tužilaca i sudija. To nije ni u ovom momentu jedini oblik vetinga o kojem se može pričati. Čak danas postoje brojni razlozi da takav reizbor nije moguć nego je i neracionalan” rekao je Božović.

“Kada govorim o vetingu govorim o provjeri etičke i disciplinske odgovornosti, profesionalnog i ličnog integriteta nosilaca pravosudnih funkcija i svih nas koji smo uvezani sa tim, veting mora da bude jedan kontinuirani proces. Ja bih postao najpopularniji političar da sa ove bine kažem sve ćemo da dovedemo nove sudije i tužioci i biće svi najbolji na kugli zemaljskoj, to je nerealna priča, neću da potpadam pod taj nivo populizma”, istakao je ministar.

Ipak, kako dodaje, treba nam dodatno jačanje izvora prava i implementacije tih izvora prava u smislu provjere prava i dsiciplinskog kvaliteta svih u sistemu.

“Treba nam provjera uvezanosti javnih funkcionera, samim tim sudija i tužilaca, unutar sistema, sa licima koja imaju imovinu koju ne mogu da opravdaju”, kazao je Božović.

Problem je, kako je kazao, veći nego što se misli.

“Usvajajući IBAR zakone mi smo predvidjeli nove kriterijume za provjeru disciplinske odgovornosti, ali da bi se, npr. u tužilaštvu to realizovalo, Tužilački savjet je morao da formira komisiju koja će to pratiti, a do prije neki dan nismo imali formiran Tužilački savjet”, kazao je ministar.

“U ovoj sali nema osobe koja će reći da je protiv vetinga, ali veting je jedno, hajka je drugo”, naglasio je on.

“Danas više nego ikad nam je potrebno mišljenje EK za svaki ovakav zakon. Bilo je propuštenih šansi ali i iznevjerenog povjerenja. U posljednjih pet godina skoro polovina sudija nije dio sudskog sistema u odnosu na 2020, slična je situacija sa ukupnim brojem tužilaca, da smo krenuli u totalni reizbor 2021, u apsolutnim brojkama situacija ne bi bila puno drguačija”, naveo je on.

Apstraktne norme za brojne pozicije

Komentarišući neuspjeli izbor svih sudija Ustavnog suda, on je kazao da mu je žao mi je što nisu izabrani svo troje kandiata, da je dobro što ipak nećemo biti u blokadi Ustavnog suda, ali da to ne treba da nas zavara i da ga moramo kompletirati što prije.

“Za neke pozicije moramo uvoditi jasne i mjerljive kriterijume i standarde. Naše norme previše apstraktno postavljene za brojne pozicije. Jako loše što sudija Ustavnog suda može biti svako ko ima preko 40 godina života, preko 15 godina radnog iskustva i samo da je pravnik. Mislim da je to nedopustivo. Zbog toga smo napravili radnu grupu za novi zakon o ustavnom sudu, treba nam korjenita promjena tog zakona gdje ćemo jasno naznačiti ko može da bude a ko ipak ne jer je prerano”, kazao je Božović.

Koprivica: Partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo

Izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica rekao je da pravosuđe u Crnoj Gori danas funkcioniše između formalne usklađenosti sa evropskim standardima i stvarnih ograničenja u pogledu nezavisnosti, efikasnosti i odgovornosti, a partitokratija se neće tako lako odreći uticaja na sudstvo.

“Sami naziv našeg događaja – Prvih 25 godina pravosudne reforme – govori o jednom veoma dugom procesu. U njemu je Crna Gora dobila normativni i institucionalni okvir koji treba da dovede do funkcionisanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa”, naveo je Koprivica i dodao da učinak ovog procesa nakon 25 godina pokazuje da se promjene pretežno odvijaju u sferi forme, a ne suštine.

“Takođe, vrijeme je pokazalo da ključni problemi – nepovjerenje građana, sporo postupanje, neujednačena praksa, nejasna odgovornost i politički uticaji – ostaju prisutni” istakao je.

Pravosuđe se, kako je ocijenio, i dalje doživljava kao sporo, neefikasno i podložno političkim uticajima.

“Nova Strategija reforme pravosuđa za period 2024–2027, pripremljena u toku dobijanja IBAR-a, trebalo je da postavi novu viziju razvoja pravosuđa. Umjesto da pokaže put za stvarne promjene ona je napisana tako da zadovolji formu evropskih zahtjeva, bez analitičke dubine, jasnih ciljeva i odgovornosti institucija” kazao je direktor CDT-a.

“Reforme ključnih pravosudnih tijela ostale su nedovršene. Promjena Ustava u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet započeta je, dok u slučaju Tužilačkog savjeta još nije. Istovremeno, sastav i način izbora dijela članova Tužilačkog savjeta izmijenjeni su zakonom koji je faktički isključio osobe sa značajnim pravosudnim iskustvom”, dodao je.

Kao slabe tačke Sistema istakao je finansijsku nezavisnost i status pravosuđa.

“Zarade sudija i tužilaca nijesu usklađene sa njihovim poslom, budžetska izdvajanja su nedovoljna, a planirano povećanje sredstava odvija se sporo i parcijalno” rekao je Koprivica.

On je naglasio da efikasnost pravosuđa ostaje hronični problem, da sudovi iz godine u godinu primaju više predmeta nego što ih rješavaju, dok broj starih predmeta i dalje raste.

“Sistem odgovornosti u pravosuđu, iako je nominalno unaprijeđen izmjenama u oblasti ocjenjivanja i disciplinske kontrole, i dalje je nedovoljno djelotvoran. Uvedene promjene nijesu prethodno testirane, niti se prate se kroz mjerljive rezultate”, kazao je on.

Koncept vetinga se, kako je ocijenio, pretvorio u populističku političku poštapalicu koja možda kratkoročno donosi veće procente podrške partijama, ali vrlo malo ima onih koji o ovom procesu debatuju uz spominjanje jasne vizije, metodologije, opisa procesa i garancija nepristrasnosti.

Prošlo je vrijeme, kako navodi, u kojem se reforme u Crnoj Gori iniciraju samo kroz spoljnopolitičke ocjene, zadate rokove i uspostavljena mjerila. “Unutrašnje potrebe našeg društva moraju postati ključan okidač za promjene”, naveo je Koprivica.

Zato je, kako navodi, ovdje jasna odgovornost i pravosuđa i izvršne vlasti koji će ostaviti 25 godišnje dosadašnje prakse sakrivanja iza EU izvještaja i diplomatskih fraza i razumjeti da je u njihovom portfoliju najvažnija borba ovog društva – stvaranje pravedne države.

“Uz sve ove, sistemske probleme, ne smijemo zaboraviti još jedan, možda najopasniji – partitokratija koja 30 godina vlada našom scenom i koja se neće tako lako odreći uticaja na pravosuđe. Vjerujem da teško da u ovoj prostoriji ima ljudi koji nijesu svjesni značaja ove prepreke”, stakao je Koprivica.

“Očuvanje partijskih monopola i vođenje politike na destruktivan način zapravo predstavljaju ključnu prepreku našem učlanjenju u EU. Zato u ovoj, veoma važnoj i osjetljivoj fazi našeg evropskog puta, želimo skrenuti pažnju na dvolično ponašanje značajnog dijela političke elite (čast izuzecima) kojoj su usta puna reformi, demokratije i vladavine prava, a koja u praksi radi sve da se ovi principi ne uspostave”, dodao je on.

Koprivica navodi da se Crna Gora nalazi u kritičnoj tački procesa u kome je partitokratija koja želi status quo, do sada, odnosila pobjedu nad progresivnim djelovima društva.

“Ne smijemo zaboraviti da u dijelu civilnog društva, političkim partijama i državnoj upravi postoji još uvijek posvećenih i progresivnih ljudi koji moraju imati hrabrosti da se suprotstave neutaživoj potrebi partitokratije da sve procese u državi drži pod potpunom kontrolom. Da li će se odnos snaga ovoga puta promijeniti i da li će pravosudna reforma postati velika prilika ili još jedna propuštena šansa za Crnu Goru, ostaje da vidimo”, zaključio je on.