“Naime, ministar unutrašnjih poslova (prim. aut. Filip Adžić) je Vladi podnio predlog za prestanak mandata direktoru policije, prije isteka vremena na koje je postavljen, na osnovu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a u vezi sa članom 15, 16 i 17 Zakona o unutrašnjim poslovima, a kao razlog za prestanak mandata, navedeno je da je Specijalno državno tužilaštvo lišilo slobode više policijskih službenika, među kojima i v.d. pomoćnika direktora policije, što je narušilo rad i funkcionisanje policije; da je Vijeće za nacionalnu bezbjednost, na sjednici održanoj dana 28.03.2022. godine konstatovalo da je stanje u bezbjednosnom sektoru sa akcentom na Upravu policije loše, te da je „stanje u radu organa loše“, što je narušilo funkcionisanje policije”, navodi se u presudi.

Dodaje se da je, postupajući po predlogu ministra MUP-a, Vlada na sjednici održanoj 30. marta, donijela pobijano rješenje u potpunosti prihvatajući razloge iz predloga za razrješenje.

“Upravni sud nalazi da je Vlada, prilikom donošenja pobijanog rješenja, pogrešno primijenila odredbu člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima (koja se odnosi na posebne slučajeve razrješenja starješine organa uprave), s obzirom da Uprava policije nije samostalan organ uprave, već je, u smislu člana 9 Zakona o unutrašnjim poslovima, organizaciona jedinica Ministarstva, a na što upućuje i Uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave (,,Sl.list CG“, br. 49/22…139/22), kojom su predviđeni organi uprave, među koje ne spada Uprava policije. Kako se, shodno članu 16 stav 1 Zakona o unutrašnjim poslovima, na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora policije, primjenjuju odredbe tog zakona i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, to su relevantne odredbe za konkretni prestanak mandata, odredbe člana 16 Zakona o unutrašnjim poslovima i člana 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Prema tome, tužiocu može prestati mandat prije isteka vremena, na osnovu naprijed navedene dvije odredbe, i to ako nadležni odbor Skupštine ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima policije u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, o čemu odbor obavještava ministra koji može pokrenuti postupak razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen, odnosno razrješenjem, iz razloga propisanih članom 60 stav 2 Zakona o državnim službenicima i namještenicima (ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora, ako je osuđen za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu, ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa i u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom)”, obrazložili su iz suda.

Navode da iz spisa predmeta ne proizilazi da Odbor za bezbjednost i odbranu Skupštine Crne Gore nije prihvatio izvještaj direktora policije.

Povezani članci

Politika

Brđanin kategoričan da je nezakonito smijenjen

Politika

Vlada obrazložila ponovnu smijenu Brđanina: Neadekvatnim rukovođenjem ozbiljno narušio funkcionisanje policije

Hronika

Upravni sud ponovo poništio odluku Vlade o smjeni Artana Kurtija

“Razlozi koji su navedeni u rješenju tuženog, i to oni koji se odnose na navodni izostanak adekvatnog rukovođenja organom, nastupanje štetnih posljedica po sistem bezbjednosti, da je narušen rad i doveden u pitanje ugled Uprave policije, te pozivanje na „zaključke Vijeća za nacionalnu bezbjednost“ (o čemu, pritom, u spisima ne postoje materijalni dokazi), ne predstavljaju zakonske razloge za prestanak mandata prije isteka vremena, iz člana 16 stav 3 Zakona o unutrašnjim poslovima, niti iz člana 60 stav 1 alineja 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Osim toga, Sud je utvrdio i da se u konkretnom slučaju nije mogla primijeniti odredba člana 60a Zakona o državnim službenicima i namještenicima, jer je istom regulisano razrješenje starješine organa, pa kako Uprava policije nije organ uprave, to tužilac ne spada u kategoriju starješine uprave”, piše u presudi.