Kada je u pitanju kontrola novčanih tokova, koji bi mogli dovesti do finansiranja terorizma, sa sada nema podataka koji ukazuju da se neprofitne organizacije iz Crne Gore bave takvim aktivnostima. Međutim, kako tvrde iz policije, iako je rizik nizak, nekoliko organizacija je pod pažnjom ovog Sektora, jer bi mogle iskorišćene za finansiranje terorizma.
Iz Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, na čijem je čelu pomoćnik direktora policije Dejan Đurović, objašnjeno je da su u pitanju planske aktivnosti pripadnika svih organizacionih jedinica Uprave policije i to je prioritet u radu Uprave policije.
PRATE SE I ČLANOVI OKG-A IZ REGIONA I POVEZANA LICA
„Službenici Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma u sklopu svojih redovnih aktivnosti su fokusirani na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa sa teritorije Crne Gore i regiona kada je u pitanju novac i imovina članova ovih kriminalnih grupa i sa njima povezanih lica, u cilju identifikovanja porijekla i tokova tog novca i svih drugih pojavnih oblika imovine, koja potiče ili može poticati iz kriminalne djelatnosti. Cilj našeg djelovanja je da se spriječi da bilo koji član organizovane kriminalne grupe nesmetano posjeduje kao i da koristi novac i imovinu koja potiče iz kriminalnih aktivnosti. U tom smislu, bitno je prikupiti informacije i dokaze o nezakonitom načinu pribavljanja novca ili drugih oblika imovine i njenom ubacivanju u legalne tokove, kako bi se tokom kasnijih faza postupaka omogućilo njeno oduzimanje kroz odgovarajuće sudske postupke. Znači, fokus provjera je svakako nelegalno stečena imovina u cilju prikupljanja dokaza za krivično djelo pranja novca, a ukoliko to nije moguće, u cilju prikupljanja podataka i informacija koje će u kasnijim fazama služiti kao dobra polazna osnova za sprovođenje finansijskih istraga. U oba slučaja cilj je da niko ne zadrži imovinu stečenu krivičnim djelom ili kriminalnom djelatnošću i da ta imovina bude oduzeta“, stoji u odgovoru Uprave policije.
Informacije se, kako je objašnjeno, uglavnom prikupljaju od obveznika, tj.pravnih i fizičkih lica koje vrše poslovne – uslužne djelatnosti u bankarskom, finansijskom i nefinansijskom sektoru. Naime, shodno Zakonu o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma, obveznici dostavljanja podataka Sektoru za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma su: banke i druge kreditne i finansijske institucije, priređivači igara na sreću, advokati, notari, pružaoci platnih, poštanskih, investicionih i usluga osiguranja i niz drugih privrednih društava. Obaveza obveznika je da dostavljaju Sektoru sve gotovinske transakcije preko 15.000 eura, kao i sve transakcije bez obzira na iznos za koje se posumnja ili utvrdi da potpadaju pod kategoriju sumnjivih transakcija.
„Takve izvještaje o gotovinskim transakcijama, kao i izvještaje o sumnjivim transakcijama ili o sumnjivom ponašanju pravnih i fizičkih lica posebno analiziramo, provjeravamo kroz naše dostupne baze podataka, te na osnovu toga preduzimamo dalje mjere i radnje u svim slučajevima kada se posumnja da imovina može poticati iz kriminalne djelatnosti“, navode iz policije.
Odgovarajući na pitanje da li u Crnoj Gori postoje neprofitne orgnizacije, posredstvom kojih se finansira terorističko djelovanje ili bilo koje druge radnje u pravcu nasilnog ekstremizma i radikalizma, iz Uprave policije su odgovorili da ne raspolažu takvim podacima. „Međutim, imajući u vidu spoljašnje faktore i činjenicu da ovakve organizacije postoje u okruženju i Evropi, u kontinuitetu se vrše analize u pogledu ranog identifikovanja i sprječavanja djelovanja takvih neprofitnih organizacija u Crnoj Gori. Shodno tome, u Crnoj Gori se od 2015. godine izrađuje Nacionalna procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, kojom se procjenjuje ranjivost svih segmenata društva i sistema u Crnoj Gori i prijetnje od određenih eksternih i internih faktora na pojavu pranja novca i finansiranja terorizma. U okviru Nacionalne procjene rizika predviđaju se planske aktivnosti u cilju sprječavanja uspostavljanja takvih organizacija koje mogu imati za cilj finansiranje terorizma. Shodno izvještaju Nacionalne procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorizma, uzimajući u obzir raposložive podatke, analizom se došlo do zaključka da je stepen rizika u odnosu na neprofitne organizacije nizak, ali da rizik, iako nizak, postoji da pojedine NPO mogu biti iskorišćene u svrhe finansiranja terorizma, što ukazuje na neophodnost preduzimanja koraka u eliminisanju tih mogućnosti“, ukazuju iz Uprave policije.
KAKO SE PRATE TRANSFERI IZ INOSTRANSTVA
Sa aspekta ovlašćenja Sektora za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, u kontinuitetu se prate trendovi u ovoj oblasti, kako u zemljama u okruženju, tako i zemljama Zapadne Evrope, i sagledavaju se praktični primjeri koji se tamo pojavljuju u pogledu transfera i prikupljanja novca od donatora iz ratom zahvaćenih područja.
„U odnosu na tako prikupljene informacije, analiziraju se praktični primjeri i transakcije u Crnoj Gori, tj. prilivi novca u Crnu Goru iz tih destinacija – država koje nemaju razvijen sistem sprječavanja finansiranja terorizma, i shodno tome preduzimaju se konkretni koraci i mjere na sprječavanju ulaska takvog novca u Crnu Goru. Posebna pažnja posvećuje se primanju ili slanju novca koji putem privrednih subjekata – pružalaca usluga slanja ili primanja novca, dolaze u manjim učestalim iznosima iz pomenutih država, i u tom kontekstu vrše se dubinske provjere, kako porijekla tog novca, tako i lica koji su pošiljaoci i primaoci novca. Kako se vrlo često radi o primaocima novca koja su nerezidentna lica u Crnoj Gori, značajna aktivnost u pogledu preduzimanja daljih naših radnji vezana je za međunarodnu razmjenu podataka koja se uglavnom vrši posredstvom inostranih finansijsko-obavještajnih službi, Interpola i Europola, u cilju provjera tih lica kroz sve raspoložive baze podataka“, objašnjavanju iz policije.
Iz Uprave policije je saopšteno da je Sektor za borbu protiv pranja novca i finansiranje terorizma u proteklih godinu dana formirao 511 predmeta, zbog sumnje da je riječ o pranju novca.
Preporučeno
Na osnovu informacija o sumnjivim transakcijama, dobijenih većinom od poslovnih banaka otvoreno je 307 predmeta, 121 na osnovu informacija dobijenih od državnih organa, 40 po informacijama od inostranih partnerskih službi, dok su 43 slučaja pokrenuli službenici ovog Sektora, a na osnovu analize dostavljenih gotovinskih Iz transakcija. U sedam predmeta procesuirano je preko 50 pravnih i preko 60 fizičkih lica iz Crne Gore i inostranstva, za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranja novca i poreske utaje u iznosu od preko četiri miliona eura. Samo po osnovu realizacije ovih predmeta, od strane Sektora je po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva blokirano oko 2,8 miliona eura na računima procesuiranih pravnih i fizičkih lica kod poslovnih banaka u Crnoj Gori. Sektor za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, kroz dozvoljena ovlašćenja, dao 47 naloga za kontinuirano praćenje pojedinih računa fizičkih i pravnih lica i izvršio blokadu do 72 sata novčanih sredstava na računima fizičkih i pravnih lica kod poslovnih banaka u iznosu od oko 10 miliona eura.
Video