Video
Jasavić isitće da poslednje ubistvo na Cetinju i slučajevi u Podgorici ukazuju na ozbiljne slabosti u sistemu bezbjednosti.
Pažnja na slučaj Danila Mandića posebno usmjerena
U ovom slučaju, kako pojašnjava sagovornik portala Standard, pažnja javnosti opravdano je usmjerena na postupanje policije.
“Prema dostupnim informacijama, sinovac Andrije Mandića je i pored evidentiranih bezbjednosnih prijetnji i sumnjivog ponašanja, bio van pažnje policije sve do ovog dogadjaja. Ako su postojala prethodna saznanja o mogućoj nasilnoj sklonosti ovog lica, a nije reagovano, riječ je o ozbiljnom propustu.
U ovakvim situacijama, policija mora odmah da izađe na lice mjesta, dežurni inspektor za krvne delikte, dežurni starješina, patrole i interventna jedinica, da obezbijede lice mjesta do dolaska nadležnog tužioca koga odmah o svemu obavještavaju i da u slučaju nemogućnosti njegovog dolaska po njegovom ovlašćenju izvrše uviđaj, preduzme sve uviđajne radnje, obezbijede tragove i svjedoke i o svemu tome obavijeste tuzioca koji daje dalje naloge o postupanju, jer on on vodi tužilački izvidjaj”, objašnjava Jasavić.
Prilikom uviđaja se, napominje, prikupljaju svi materijalni i verbalni tragovi – materijalni ako postoje ostaci krvi, čaure, otisci ili drugi tragovi pogodni za materializaciju događaja, a verbalni tragovi su izjave svjedoka koji su bili prisutni, vidjeli šta se desilo i u kojem trenutku.
“Policija može da insistira kod postupajućeg tužioca da se oštećeni kao i ostali svjedoci saslušaju odmah kod tužioca, zbog sumnje da kasnije moze doći do promjene iskaza, kao i da zahtijeva izuzimanje video nadzora u roku od odmah, te da zahtijevaju donošenje naredbi za pretres objekata, lica i vozila, kako bi se obezbijedili tragovi krivičnog djela, pronašli predmeti korišćeni za izvršenje krivičnog djela”, rekao je penzionisani funkcioner policije.
Postupanje policije
Jasavić ističe da ako se sve ove radnje ne sprovedu blagovremeno i u skladu sa zakonom, onda se mora postaviti pitanje: da li je u ovom slučaju policija selektivno postupala i da li je propust napravljen jer je riječ o članu porodice visokog političkog funkcionera? Takve stvari moraju biti ispitane, a eventualni propusti sankcionisani.
Komentarišući ubistvo Ilije Bogdanovića na Cetinju, koji je prema saznanjima portala Standard bio slučajna žrtva, Jasavić ističe da policija ne smije djelovati samo kada dođe do tragedije.
“Poslednje ubistvo na Cetinju gdje je smrtno stradalo jedno lice, kao i najnoviji slučajevi u Podgorici, jasno ukazuju na ozbiljne slabosti u sistemu bezbjednosti, posebno kada je riječ o preventivnom i proaktivnom djelovanju. Policija ne smije djelovati samo kada dođe do tragedije – njen zadatak je da potencijalne prijetnje prepozna na vrijeme i da ih spriječi kroz pravovremene i ciljane aktivnosti.
Osjećaj lične sigurnosti
Ono što se vidi jeste nedostatak kadrovskog jačanja terenskih operativaca, pozorničkih i patrolnih službi, koji su ključni za očuvanje reda i sigurnosti u zajednici. Bez dovoljnog broja obučenih i prisutnih službenika na terenu, nema djelotvorne prevencije”, kaže on.
Odsustvo takvog postupanja, prema njegovim riječima, ostavlja prostor za sumnju, slabi povjerenje građana u institucije i direktno utiče na osjećaj lične sigurnosti.
“Svaki propust u ovim procedurama produbljuje osjećaj nesigurnosti i šalje poruku da sistem nije sposoban da zaštiti građane. Zato je nužno da se utvrdi odgovornost, da se bezbjednosni sektor kadrovski i stručno ojača – naročito u operativnom dijelu – i da se bez izuzetaka primjenjuju zakonske procedure u svim slučajevima”, jasan je Jasavić.
Greške bezbjednosnosnog sektora
Kada su u pitanju greške bezbjednosnog sektora, magistar bezbjednosti ih dijeli na tri ključna nivoa.
– Operativni nivo: Nedovoljno efikasno praćenje bezbjednosno interesantnih lica.
– Strateški nivo: Izostanak sveobuhvatne analize prijetnji i sistemske prevencije.
– Komunikacija i koordinacija: Slaba saradnja između sektora (policija, zdravstvo, socijalne službe), što dovodi do “praznina” u sistemu.
“Najveći propusti leže u prevenciji, jer sistem ne prepoznaje na vrijeme obrasce nasilja i ne interveniše, dok ne bude kasno. Takođe, nedostaje operativna spremnost i ujednačena profesionalnost na terenu. Odgovornost je višeslojna. Greške nisu isključivo na operativcima – oni često rade u uslovima nedovoljne podrške, kadrovske iscrpljenosti i političkog pritiska. Krivica leži na rukovodstvu bezbjednosnih službi, koje ne razvija jasne protokole ni kadrovsku stabilnost. Takođe, politička sfera često remeti profesionalni rad policije – kadrovske promjene po političkoj liniji jako slabe sistem bezbijednosti”, rekao je Jasavić.
U demokratskim društvima, ovakvi propusti bi morali ezultirati ostavkama
Građani su zbog straha za svoju bezbjednost protestovali i tražili ostavke, na šta su iz bezbjednosnog sektora zažmurili.
“U ozbiljnim demokratskim društvima, ovakvi propusti bi morali rezultirati ostavkama – bilo iz objektivne,moralne odgovornosti, bilo zbog lične, profesionalne odgovornosti. Kod nas su ostavke rijetke, a poslednjih godina ih nema i pored opravdanih i svakodnevnih zahtjeva gradjana zbog očiglednih propusta u radu policije. Ukoliko se ne uspostavi kultura odgovornosti, povjerenje u institucije će dodatno dalje opadati”, kazao je nekadašnji funkcioner policije.
Efikasnost rada ANB-a
Poslednja dešavanja, vezana za ubistvo i ranija masovna ubistava na Cetinju, ubistava u Podgorici, Bijelom Polju, prokopavanje tunela u centru Podgorice, kako Jasavić ističe, dovodi u pitanje efikasnost rada ANB-a i njen proaktivni rad na sprečavanju najtežih krivičnih djela u Crnoj Gori.
“Agencija za nacionalnu bezbjednost Crne Gore ima ključnu, ali posrednu ulogu u sprječavanju ubistava i nasilja, naročito kada su u pitanju organizovani kriminal i prijetnje po nacionalnu bezbijednost. Efikasnost ANB-a zavisi od kvaliteta prikupljenih podataka i nivoa saradnje s drugim državnim organima”, rekao je on.
Njene glavne uloge u tom kontekstu, kako je sagovornik portal Standard pojasnio, uključuju:
– Obavještajni rad: prikuplja, analizira i dostavlja informacije nadležnim institucijama (MUP, policiji, tužilaštvu) koje mogu ukazivati na planirana ubistva, nasilne sukobe ili aktivnosti kriminalnih grupa.
– Operativni rad protiv organizovanog kriminala: ANB se posebno bavi kriminalnim grupama koje imaju veze sa švercom droge, oružja i pranjem novca. U mnogim slučajevima, ubistva i pokušaji ubistava u Crnoj Gori povezani su sa sukobima takvih grupa.
– Zaštita državnih interesa: Kada nasilje ili ubistva imaju političku, ideološku ili terorističku pozadinu, ANB ima direktnu odgovornost da prepozna i otkloni prijetnju.
– Saradnja sa stranim službama: ANB sarađuje s međunarodnim partnerima, poput Interpola i evropskih bezbjednosnih agencija, što pomaže u otkrivanju međunarodnih kriminalnih mreža koje djeluju i u Crnoj Gori.
Preporučeno
“Međutim, ANB nije operativni organ, tj. ne hapsi počinioce niti vodi istrage — to je zadatak Uprave policije i tužilaštva”, zaključio je Jasavić u razgovoru za portal Standard.
